Želi li Milanović i treći put povući HV iz mirovnih misija?
Čim se na Kosovu zakompliciralo i nakon što je u sukobu sa srpskim prosvjednicima ozlijeđeno nekoliko desetaka pripadnika KFOR-a, u Hrvatskoj se pokrenulo pitanje sigurnosti pripadnika hrvatskog kontingenta. Treba li vratiti naše vojnike, slijedio je i upit novinara političarima. Hrvatski vojnici, naime, nisu sudjelovali u sukobima jer nisu raspoređeni na sjeveru Kosova, nego na jugozapadu. Bio je uključen tek naš medicinski tim (liječnik, tehničar i vozač) koji je krenuo u pomoć ozlijeđenim pripadnicima KFOR-a. Ministar obrane Mario Banožić izjavio je da se ni u jednom trenutku nije pomišljalo na povlačenje kontingenta te da su pripadnici Oružanih snaga obučeni i spremni za nošenje sa svim zadaćama koje se pred njih postave.
– Hrvatska kao odgovorna članica NATO-a ima svoje obaveze koje ispunjava na najbolji način – pojasnio je.
Traži konzultacije
O istome upitan je i predsjednik RH, ujedno i vrhovni zapovjednik OSRH Zoran Milanović, koji je odmah “podcrtao” da odluku o tome donosi on. – Samostalno ili u dogovoru s ministrom, ali prvo samostalno. Neću je donijeti bez konzultacija s tipom koji sa mnom ne želi razgovarati jer sam ga uvrijedio, jer je njegov ego važniji od svega. Svi imamo ego. Mislim na Plenkovića, ne na Banožića – rekao je. Drugim riječima, očekuje konzultacije o toj temi s – premijerom. I premda je Milanović jedan od onih koji su se zalagali da se u vojnu misiju naši vojnici upute baš na Kosovo, gdje Hrvatska ima geostrateški interes, za razliku od misije u Afganistanu za koju je bio stava “da to nije naš rat”, on se još nije definitivno izjasnio je li ili nije za ostanak naših vojnika na Kosovu, nego je dao izjavu: “Mi tamo nismo poslali ljude da se baš izlažu riziku ili da se vrate osakaćeni”, iz koje bi se prije dalo zaključiti kako je spreman na povlačenje.
Ispadne li tako, to bi bila već treća njegova takva odluka u karijeri o povlačenju vojnika HV iz vojnih misija, što bi, za međunarodni ugled RH i HV-a bio već prilično skandalozan niz. Prvu takvu odluku o povlačenju donio je još kao premijer u ožujku 2013. kada je isposlovao da se naš kontingent od 97 vojnika hitno i u tajnoj operaciji povuče iz UN-ove misije na Golanu. Do povlačenja je došlo nakon nekoliko incidenata u kojima su sirijski pobunjenici oteli par VHS-1 jurišnih pušaka iz ruku naših vojnika. Iz Glavnog stožera OSRH lansirana je prigodna priča da su novine iz Saudijske Arabije objavile da je RH prodala jednoj strani u ratu VHS puške pa da je to dovelo u opasan položaj naše vojnike. U svakom slučaju, u dogovoru s Izraelom, Hrvati su se šest dana postupno povlačili preko teritorija te zemlje i na kraju bili prebačeni avionom do Zagreba. Svi su dobili UN-ove medalje, ali su UN-ovci gunđali jer je naprasno povlačenje Hrvata ugrozilo operaciju i sigurnost ostalih UN-ovaca. Iz vojnog vrha vojnicima je objašnjeno da je “odluka o vašem povlačenju iz misije donesena jer smo procijenili da ratna zbivanja u Siriji mogu ugroziti vašu sigurnost”.
Drugo, jednako neugodno povlačenje hrvatskih vojnika prije vremena zbilo se u rujnu 2020. Milanoviću je tek bio počeo njegov predsjednički mandat, ali je požurio lansirati odluku da se hrvatske vojnike povuče iz Afganistana godinu prije nego što su to učinili SAD, Njemačka i ostali saveznici. Takvu namjeru tada su u Vladi još potiho kritizirali, ali nisu ulazili u otvoreni sukob s Milanovićem. U vojnim krugovima, pak, ova odluka o povlačenju Hrvata, odnosno o neupućivanju novog kontingenta doživljena je izuzetno lošom, s obzirom na to da među NATO saveznicima u vojnim misijama vrijedi pravilo “svi zajedno unutra, svi zajedno van”. Posljedično, Hrvati nisu dobili plaćeni avioprijevoz koji inače osiguravaju Amerikanci, nego je stotinjak naših vojnika iz Afganistana nakon mjesec dana čekanja na kraju evakuirano avionom Croatia Airlinesa. Kako je skoro godinu dana poslije, u kolovozu 2021. uslijedilo kaotično povlačenje svih snaga NATO-a pred nadiranjem talibana u Kabul, bilo je i ocjena da je dobro da su naši izvučeni mimo tog kaosa.
Krizna žarišta
Na Kosovu se sada nalazi veliki kontingent, 151 pripadnik OSRH i jedan helikopter Mi-171 Sh. Glavninu snaga čine pripadnici 3. mehanizirane bojne Pauci, gardijske mehanizirane brigade kojima zapovijeda brigadir Tomislav Kaštelan. Do sada je tamo upućeno ukupno 1548 vojnika HV-a, od čega su 83 bile pripadnice. Većina se nalazi u kampu Villaggio Italia kod Peći, zapovjedništvo je talijansko, a u njemu su vojnici iz devet zemalja članica. Zanimljivo, jedan od zadataka vojnika iz hrvatskog kontingenta jest i osiguranje manastira Visoki Dečani, jednog od najvažnijih manastira Srpske pravoslavne crkve. Nalazi se 12 km južno od Peći i najveća je srednjovjekovna srpska crkva s najbolje sačuvanim freskama. Podigao ga je kralj Stefan Uroš III. Dečanski u prvoj polovini 14. stoljeća, koji je proglašen svecem i njegove svete moći nalaze se u manastiru. Stavljen je 2004. na popis ugroženih mjesta svjetske baštine.
Upućivanje vojnika u krizna žarišta povezano je s opasnostima, a održavanje mira jest i razlog NATO-ovih misija. Eventualno povlačenje HV-a iz treće misije dovelo bi, dakle u pitanje i svrhu angažmana HV-a u takvim misijama.
Milanović je povukao hrvatske vojnike iz misije na Golanu 2013. i iz Afganistana 2020.