Sve dok ga Srbija ne prizna, Kosovo će ostati poprište sukoba Zapada i Rusije
Ovotjedni nasilni sukobi kosovskih Srba s pripadnicima KFOR-a u Zvečanu ponovno su potvrdili koliko je malo potrebno za eskalaciju nasilja na Kosovu, najmlađoj državi na ovim prostorima, koja se još bori za potvrđivanje svog statusa u međunarodnoj zajednici. Ključ problema Kosova leži u neriješenim odnosima sa Srbijom.
Putinova nedosljednost
Dok se većina balkanskih zemalja nakon raspada Jugoslavije okrenula Zapadu, Srbija je ostala u procijepu između Zapada i Rusije, koja pokušava zadržati utjecaj u Srbiji koristeći se pritom energetskim vezama, kao i potporom Srbiji koja se ni 15 godina nakon proglašenja kosovske neovisnosti ne želi pomiriti s gubitkom Kosova. Zbog toga je Kosovo, uz Bosnu i Hercegovinu te Crnu Goru na Balkanu, kao i Moldaviju na europskom istoku, jedno od ključnih žarišta novog hladnog rata između Rusije i Zapada.
Rusija je 1999. godine mogla samo nemoćno promatrati kako NATO bombardiranjem tadašnje Savezne Republike Jugoslavije zaustavlja egzodus gotovo milijun Albanaca što su ga pokrenule vojne i policijske snage Srbije na Kosovu. Međutim, nakon što je početkom stoljeća Vladimir Putin konsolidirao svoju vlast u Rusiji, na tom planu dolazi do velike promjene. Putinova Rusija protivi se neovisnom Kosovu i podržava Srbiju u UN-u, premda je Rusija i u tom pogledu nedosljedna. Nedavno je Putin rusku aneksiju četiriju ukrajinskih pokrajina opravdavao upravo primjerom
Kosova, što je izazvalo nezadovoljstvo u Beogradu. Putin se u tom slučaju pozivao na odluku Međunarodnog suda pravde u Haagu, najvišeg UN-ova sudišta za rješavanje sporova između država, koji je 2010., dvije godine nakon što je Kosovo proglasilo neovisnost – i to, paradoksalno, na zahtjev Srbije, koja je očekivala suprotan pravorijek – presudio da proglašenje neovisnosti Kosova nije kršenje međunarodnog prava.
To, međutim, nije obeshrabrilo Beograd, koji je sljedećih godina nastavio, pa i intenzivirao, “bitku za Kosovo”, ne prihvaćajući činjenicu da je Srbija zbog teških ratnih zločina i kršenja Ženevskih konvencija na Kosovu izgubila pravo na Kosovo. Proglašenje kosovske neovisnosti odvijalo se pod okriljem međunarodne zajednice i pod vodstvom UN-a, zbog čega je ruska aneksiju Krima i pokrajina na ukrajinskom istoku neusporediva sa slučajem Kosova. Posebni posrednik UN-a za status Kosova Martti Ahtisaari predložio je nakon dugotrajnih pregovora neovisnost Kosova pod nadzorom međunarodne zajednice kao jedino održivo rješenje, dok se u slučaju ruske aneksije ukrajinskog teritorija radilo o jednostranoj i nelegalnoj aneksiji. Srbija, iza koje je Rusija, preko sjevera Kosova, koji u pravnom smislu predstavlja europsku crnu rupu, u svakom trenutku može izazvati krizu, pa i sukobe, što smo vidjeli i ovih dana, baš kao što preko Republike Srpske te prosrpskih i proruskih snaga u Crnoj Gori može destabilizirati i BiH i Crnu Goru.
Pregovori u slijepoj ulici
Amerikanci su nakon rata na Kosovu u blizini Uroševca na istoku Kosova sagradili drugu najveću vojnu bazu u Europi. Baza Bondsteel služi i kao središte KFOR-a, s obzirom na to da taj položaj omogućava brzo raspoređivanje i djelovanje na području Kosova, ali i na širem području. Kosovo je važna geopolitička točka na politički nestabilnom Balkanu. Upravo na Kosovu počela je jugoslavenska kriza, koja se poslije pretvorila u niz krvavih ratova što ih je izazvala – i izgubila – Srbija, a zadnji, četvrti, bio je upravo Miloševićev krvavi rat protiv kosovskih Albanaca, koji je okončan kapitulacijom Beograda.
Sjedinjene Države snažno podržavaju Kosovo, kao i većina zapadnih zemalja, iako čak pet članica EU – Španjolska, Slovačka, Grčka, Rumunjska i Cipar – uglavnom zbog svojih unutarnjih razloga, ne priznaju Kosovo. Kosovo je dosad priznalo stotinjak država, među kojima su utjecajne zagovornice međunarodnog prava, poput Švedske ili Norveške. Međutim, među onima koji ne priznaju Kosovo su, osim Srbije i Rusije, i diplomatski moćne države poput Kine, Indije, Brazila, Meksika, Indonezije ili Južne Afrike. Rat u Ukrajini mogao bi odrediti i sudbinu Kosova. Dugogodišnji pregovori Beograda i Prištine o statusu Kosova već dugo su u slijepoj ulici, s obzirom na to da srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić čeka rasplet rata u Ukrajini, nadajući se povoljnijim okolnostima i za rješavanje kosovskog pitanja, što znači da će Kosovo, sve dok Srbija ne prihvati neminovno, ostati poprište sukobljavanja Zapada i Rusije te potencijalno krizno žarište.
Predsjednik Srbije Vučić čeka rasplet rata u Ukrajini, nadajući se povoljnijim okolnostima i za rješavanje kosovskog pitanja