Do 2030. cilj je 630.000 t mlijeka
U posljednjih je 15 godina zatvoreno 15-ak malih mljekara i tri veće mljekarske industrije. U mljekarskom sektoru prevladava nerentabilnost i neodrživost proizvodnje prema dosadašnjim uvjetima poslovanja i dostupnim sredstvima iz domaćih i europskih fondova pa danas imamo tek četiri velike mljekarske industrije i 29 malih mljekara, kazao je na jučerašnjoj konferenciji za novinare Božidar Kuzmić, član upravnog odbora Udruge hrvatske male mljekare.
Plan uskoro u e-savjetovanju
Ovih bi dana u e-savjetovanje trebao stići nacrt Programa razvoja sektora mljekarstva u Hrvatskoj do 2030. Strategija ima tri cilja – povećanje broja grla u proizvodnji mlijeka, povećanje produktivnosti te osiguravanje preradbenih kapaciteta – i dobro je zamišljena, kaže Kuzmić.
Ispunjavanjem tog programa Hrvatska bi u sedmogodišnjem razdoblju proizvodnju mlijeka trebala dići na 90.000 muznih krava i 630.000 tona mlijeka, koliko smo proizvodili pretpristupne 2012., u što bi se investiralo gotovo 700 milijuna eura. No, 106 milijuna eura koliko je predviđeno za preradbene kapacitete i modernizaciju proizvodnje premalo je, smatra on.
– Otežavajuća okolnost kod trženja mliječnih proizvoda je i vrlo visok PDV od 25% na sve mliječne proizvode, osim mlijeka i maslaca, što rezultira smanjenom potrošnjom sireva i fermentiranih proizvoda, radi previsokih cijena. U 2022. zabilježena je najviša inflacija u proteklih 35 godina, pa je i proizvođačka cijena mlijeka porasla za oko 45%, dok su cijene mlijeka i ostalih mliječnih proizvoda u maloprodaji imale manji rast – rekao je Kuzmić,
Najviše dostignute cijene mlijeka za posljedicu imaju veći uvoz jeftinih mliječnih proizvoda iz EU, po znatno nižim cijenama. Pritom nimalo nije zanemarivo da male mljekare prikupe i prerade 7,4% od ukupne proizvedene količine mlijeka u Hrvatskoj, te surađuju s više od 740 poljoprivrednih gospodarstava, što je oko 19% od ukupnog broja proizvođača mlijeka. No i njega je u posljednjih 10 godina manje za više od 200.000 tona. Lani je otkupljeno manje od 405.000 tona kravljeg mlijeka, što je u odnosu na 2021. smanjenje od 5,42%, a broj isporučitelja pao je na manje od 2800.
Predsjednik Odbora za mljekarstvo HPK Igor Rešetar smatra kako je to je rezultat lošeg rada sudionika u proizvodnji, preradi i donosilaca političkih odluka.
Diverzifikacija prihoda
– Najviše su na pad proizvodnje utjecali prihodi domaćih proizvođača mlijeka koji su bili neujednačeni i nisu pratili troškove proizvodnje, pa smo imali razdoblja kada prihodi nisu pokrivali ni 50% troškova proizvodnje. U sličnoj situaciji bili su i proizvođači mlijeka u cijeloj Europi, međutim tamo su bile prepoznate opasnosti koje su se događale na tržištu, posebice nakon ukidanja kvota za mlijeko, te su na vrijeme investirali u proizvodnju kako bi ona bila konkurentna i stabilna – izjavio je Rešetar.
Domaći će proizvođači morati značajno povećati proizvodnju da bi se ostvarili ciljevi iz Programa. No da bi se to ostvarilo treba proizvesti i dovoljno kvalitetne stočne hrane, što znači da proizvođačima treba osigurati oko 25.000 ha poljoprivrednog zemljišta. Idući korak je diverzifikacija prihoda na gospodarstvima poput proizvodnje električne energije kroz bioplinska postrojenja, solarnih elektrana na krovovima farmi te instalacija vlastitih vjetroelektrana, čime bi hrvatski farmeri bili puno konkurentniji zapadnoeuropskima, upozorio je Rešetar.