Nije u kreditima sve, ali nije ni ‘za bacit’ da se hrvatski građani, poduzeća i javna uprava nikad nisu mogli povoljnije zaduživati

Svaki hrvatski bankar s iskustvom, a i svaki drugi ekonomist, reći će vam da je jedno od najčešćih pitanja koje sluša od početka postojanja hrvatske države ovo: kada će krediti u Hrvatskoj biti s jednako povoljnim kamatnim stopama kao u Njemačkoj? Napokon imamo odgovor, i to pred nosom: evo, recimo, sad su krediti u Hrvatskoj po povoljnijoj kamatnoj stopi nego u Njemačkoj!

Nije u šoldima sve, pa nije ni u kreditima – ima nešto i u snazi industrijske proizvodnje, u kojoj se Hrvatska ne može mjeriti s Njemačkom – ali taj detalj s nikad povoljnijim uvjetima zaduživanja za hrvatske građane, poduzeća i javnu upravu ipak nije “za bacit”. Govori nešto o tome kako Hrvatska ipak ide naprijed, ma koliko se, zbog niza drugih problema koji nas opterećuju, činilo da stagniramo ili čak nazadujemo kao društvo, kao država i kao ekonomija.

U Luxembourgu, na godišnjem forumu Europske investicijske banke, ovih dana nabasao sam na splitskog gradonačelnika Ivicu Puljka. Forum EIB-a vrlo je zanimljiva konferencija, s nizom zanimljivih govornika, a kao jedini novinar iz Hrvatske iznenadio sam se zapravo koliko je raznih ljudi iz naše zemlje sudjelovalo na tom forumu. Među njima i Puljak, koji mi odmah oduševljeno govori kako su municipalni zajmovi EIB-a genijalna stvar. Split je prvi grad u Hrvatskoj koji je dogovorio takav okvirni zajam u iznosu od 150 milijuna eura. To su najpovoljniji uvjeti zaduživanja koje je Split ikad vidio, a i drugi hrvatski gradovi mogli bi obratiti pozornost. Okvirni zajam znači da je novac odobren, ali da se može povlačiti po potrebi, u tranšama, kad koji projekt ulaganja bude spreman. I kamate počinju teći od trenutka povlačenja neke tranše. A EIB daje i stručnu tehničku pomoć oko pripreme i provedbe projekata. Dakle, ne posuđuje samo novac nego i know-how, koji našoj javnoj upravi često nedostaje. Od ukupno 150 milijuna eura, ugovor o povlačenju prvih 49 milijuna eura potpisan je prije desetak dana. Split tim novcem ide u gradnju javnih garaža, u planu su i vrtići i škole te druga javna infrastruktura, sve u skladu i s ciljevima euizlasku

Izvješće EIB-a o ulaganjima, objavljeno u srijedu, pokazuje da su se investicije u Europi pokazale otpornijima nego u prijašnjim krizama. A investicije su bitne kao nikad prije jer su potrebe za njima goleme u vremenu velike strukturne transformacije, koja se događa zbog klimatske i digitalne tranzicije. I Kina i Sjedinjene Američke Države, svaka zemlja na svoj način, prijete da će pojesti europsku industriju za doručak ako se Europa ne trgne i ne snađe, ne poduzme nešto pametnije i brže. Iako su investicije ostale otporne i stabilne u doba koronakrize, pa zatim i energetske krize, Europa zaostaje u tzv. produktivnim investicijama, kako se nazivaju ulaganja u sve osim u nekretnine za stanovanje. Unutar Europske unije Hrvatska zaostaje kao država članica, i za prosjekom, i za onima koji su najnapredniji u ulaganjima u nove tehnologije i inovacije, kao i u razvoj vještina i socijalnu infrastrukturu koja je za nove tehnologije potrebna.

Ima li lijeka za taj hrvatski problem s niskim produktivnim ulaganjima? Nema brzog i jednostavnog, samo komplicirani i dugotrajni, ali jedna od pogodnosti za Hrvatsku bilo bi stvaranje unije tržišta kapitala. Dobru je opasku dala Mairead McGuinness, irska političarka na mjestu europske povjerenice za financijske usluge, financijsku stabilnost i uniju tržišta kapitala. Bila je, kaže, u mnogim izbornim kampanjama, ali nikad nije upoznala birača koji bi je pitao: “Kako napreduje bankovna unija ili unija tržišta kapitala?” No, puno je puta, kaže, upoznala birače koji pitaju, primjerice, zašto ne mogu posuđivati novac bilo gdje na jedinstvenom tržištu. Što je, zapravo, isto pitanje. Jedinstveno tržište proslavilo je 31. rođendan: stvoreno je 1. siječnja 1993. godine. Ali, iako funkcionira i daje konkretnu korist mnogima, logika jedinstvenog tržišta nije obuhvatila i nije proširena na baš sve usluge i sve industrijske sektore. Stvaranjem unije tržišta kapitala poboljšala bi se povezanost europskih poduzeća s investitorima, što bi olakšalo financiranje za mnoga poduzeća, i velika i srednja i mala, i u Hrvatskoj, koja je premala i nezanimljiva velikom broju ulagača, posebno onih koji imaju venture capital, investicijske fondove koji obilato ulažu ondje gdje vide potencijal rasta, pa ako se od 10 investicija njih osam pokaže da je bilo rizično i uzaludno uložen novac, one dvije uspješne investicije nose im zaradu veću od ukupnog ulaganja. Zaradu koju mogu spremiti i ponijeti pri