Nitko, pa ni Sabor, Milanović ili Plenković ne mogu tražiti provjeru Turudića
Sigurnosna provjera zakonom nije predviđena za čelnika DORH-a, a zato nije tražena ni za Radovana Dobronića, dok su je svi vrhovni suci prošli
Svi suci Vrhovnog suda sigurnosno su provjereni osim predsjednika Radovana Dobronića koji će po isteku mandata biti sudac VS-a, jedini bez provjere. Naime, sigurnosne provjere nisu se odnosile na postojeće suce već samo na one koji tek trebaju postati sucima. Među sucima, kroz sigurnosne provjere i to najvišeg 1. stupnja prošli su samo uskočki suci, pa tako i sudac Ivan Turudić 2009., 2014. i 2019. godine. Kad je predsjednik Republike mimo zakonske procedure predložio prof. dr. sc. Zlatu Đurđević, u razgovoru za Večernji list pitali smo je o sigurnosnoj provjeri. Prof. Đurđević odlučno je rekla kako joj se ne bi protivila, te dodala: “Međutim, mislim da se suci kao državni dužnosnici trebaju podvrgavati periodičkim provjerama imovine, a ne periodičkim sigurnosnim provjerama. Sigurnosna provjera treba se provoditi pod istim kriterijima kao kod drugih građana, odnosno da trebaju biti podvrgnuti kaznenom progonu kao i drugi građani. Sigurnosne provjere sudaca od tajnih službi mogu biti sredstvo pritisaka na suce te ruše povjerenje javnosti u sudstvo.”, rekla je Đurđević.
Sigurnosne provjere nisu nužne
To je bio i zaključak Venecijanske komisije čije je mišljenje, u povodu sigurnosnih provjera svakih pet godina za sve suce, tražio ministar pravosuđa Ivan Malenica. Ali, istakli su i i da je za autoritet sudbene vlasti važan i integritet sudaca te da je sudstvo “očišćeno” od onih za koje se utvrdi da su nesposobni, korumpirani ili povezani s organiziranim kriminalom. S obzirom na to da Hrvatska ima lepezu mehanizama za osiguranje integriteta sudaca, Komisija nije bila uvjerena u nužnost uvođenja periodičnih sigurnosnih provjera za sve suce.
Odvjetnica Vesna Alaburić obrazlaže nam: - Nesporno je da je nacionalna sigurnost legitimni cilj i radi zaštite toga cilja sigurnosnoj provjeri mogu se podvrći obnašatelji visokih državnih funkcija, uključujući pravosudne dužnosnike. Svaka sigurnosna provjera predstavlja ograničenje ljudskih prava ispitanika pa je u demokratskom društvu dopuštena ako je uz uvjet legitimnog cilja, i propisana zakonom - obrazložila je odvjetnica.
Dobronić sigurnosnu provjeru nije prošao jer Zakon o Državnom sudbenom vijeću to ne propisuje pri imenovanju predsjednika. Isto tako ni Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću (DOV) nema takve odredbe u postupku imenovanja Glavnog državnog odvjetnika. Zašto je onda DOV tražio, a kandidati za GDO-a, pa i Turudić, dali suglasnost za sigurnosnu provjeru?
- Zato što je tako propisano odredbama Zakona o DOV-u koje se odnose na imenovanje zamjenika GDO-a jer po Zakonu o državnom odvjetništvu GDO mora ispunjavati uvjete za zamjenika - o tome je na svome Facebooku pisao ustavnopravni stručnjak prof. dr. sc. Mato Palić ponukan pravnim pogreškama iz priopćenja Ureda Predsjednika RH. Prva je, tvrdnja da je Vlada ovlaštena od SOA-e zatražiti sigurnosnu provjeru temeljem Zakona o sigurnosnoj provjeri. Jer, jedina odredba u vezi s provjerom dužnosnika, propisuje da se ona provodi “na zahtjev čelnika tijela”. Bez toga, provjere nema, a premijer nije čelnik tijela u koje je imenovan Ivan Turudić, tumači Palić.
Prema Zakonu o DOV-u, DOV će SOA-i podnijeti zahtjev za temeljnu sigurnosnu provjeru za kandidate “koji ne obnašaju državnoodvjetničku dužnost”. Ali, DOV nije nadležan taj zahtjev podnijeti i za kandidata za GDO-a.
Odvjetnica Alaburić upozorava i da SOA prikuplja sigurnosno relevantne podatke i sastavlja izvješće, a nije ovlaštena donositi zaključke je li ispitanik “prošao” ili “pao” na sigurnosnoj provjeri, već tu odluku donosi DSV za suce, ili DOV za državne odvjetnike. Oni su dužni kandidatu predočiti izvješće, on ima pravo o njemu se očitovati, a odluka o rezultatu sigurnosne provjere mora biti obrazložena i kandidat je može osporavati. Sve to proizlazi iz odluka Ustavnog suda u slučaju sutkinje Slavice Garac, ističe odvjetnica Alaburić.
U tom je slučaju DSV temeljem izvješća SOA-e utvrdio da postoji sigurnosna zapreka, ali nakon što je Ustavni sud usvojio dvije ustavne tužbe, niti novi saziv DSV-a Slavicu Garac nije imenovao sutkinjom Vrhovnog suda, ali je i dalje sutkinja Županijskog suda u Zagrebu.
Ne pomaže ni logika ni zdrav razum
I Vesna Alaburić, s obzirom na uvjet da sigurnosna provjera mora izričito biti “propisana zakonom”, obrazlaže: - Nije moguće analogijom, logikom ili zdravim razumom zaključivati treba li i kako provoditi sigurnosnu provjeru kandidata za neku državnu funkciju ako ta provjera nije zakonom uređena, prvenstveno zato što ni jedno tijelo javne vlasti ne može donositi odluke o sigurnosnim smetnjama ako mu ta ovlast nije povjerena zakonom. Ne postoji zakon koji uređuje pitanje sigurnosne provjere kandidata za GDO ili predsjednika VS-a, pa prema tome ni predsjednik države, ni Vlada, ni Hrvatski sabor nisu ovlašteni donositi odluke o tome postoje li sigurnosne smetnje za imenovanje nekog kandidata na spomenute funkcije - zaključak je odvjetnice Alaburić. Još je dodala kako su njoj za ovu temu jako važni lanjska odluka Ustavnog suda o ukidanju odredbe Zakona o DSV-u o redovnim sigurnosnim provjerama sudaca i mišljenje Venecijanske komisije jer se tu vidi pravo mjesto i uloga tajne službe u sigurnosnim provjerama, posebno kandidata za pravosudne dužnosti, iako se tada radilo o sucima. Po tome, Odbor za pravosuđe danas može samo politički “krečiti”.