U posljednjih 11 godina 58.407 učenika manje i 4777 učitelja više
U ovoj školskoj godini Hrvatska ima 450.802 učenika i 51.523 nastavnog osoblja, dok je u 2014./2015. godini u svim školama bio 501.221 učenik i 46.746 nastavnog osoblja
Učitelji, profesori i nastavnici danas rade u razredima koji prosječno broje 16,96 učenika, a još u školskoj godini 2013./2014. prosječno je u razredima bilo 19,15 učenika. U posljednjih 11 godina zapravo je 58.407 učenika manje, podjednako i dječaka i djevojčica. Najdrastičniji je pad u Osječko-baranjskoj županiji koja je u 11 godina u svojim školama izgubila 8093 đaka, slijedi je Vukovarsko-srijemska s 7318 učenika manje i Splitsko-dalmatinska koja je ostala bez 6468 učenika.
Unatoč vidnim gubicima i manjim razredima u osnovnim i srednjim školama, od školske godine 2014./2015. do školske godine 2023./2024. u svim našim obrazovnim ustanovama zaposleno je 4777 više nastavnog osoblja. Ta razlika veća je, npr., od “izgubljenog” broja učenika u posljednjih 11 godina samo u Sisačko-moslavačkoj županiji koja je u tom razdoblju ostala bez 4510 učenika.
U ovoj školskoj godini Hrvatska ima 450.802 učenika i 51.523 nastavnog osoblja, godinu ranije zaposlenih u školama bilo je 51.190, a učenika 453.329, dok je u školskoj 2014./2015. godini u svim školama Hrvatske bilo 501.221 učenik i 46.746 nastavnog osoblja. Da manji razredi ne rezultiraju nužno i kvalitetnije usvojenim gradivom, kao što su to bile teze prije mnogo godina u sustavu odgoja i obrazovanja, svjedoče i rezultati nacionalnih ispita koji znanje učenika osnovnih škola rangiraju u prosječnost. Maturantima je prosječna uspješnost na maturi jedva trojka i kao takva drastično se razlikuje od zaključenih ocjena i ispodprosječnih rezultata 15-godišnjaka na PISA testiranjima. A upravo takve testove i njihove rezultate koriste sve druge države kada usvajaju bilo kakvu politiku. Tako Njemačka sada razmišlja povećati broj učenika u razredu, čime ujedno povećava i odgovornost i opseg posla nastavnicima čiji broj ne bi mijenjala, nego bi ih zauzvrat nagradila dvostrukim povećanjem plaća, a sve zato što su na posljednjem PISA istraživanju njihovi učenici ostvarili prosječne rezultate. Prosječnost ih vodi u ekonomski gubitak, znaju to Nijemci pa podižu odgovornost i opseg posla nastavnicima. U Hrvatskoj o odgovornosti nema govora. Štoviše, u obrazovnim krugovima teze se svode na to da je nemoguće valorizirati rad nastavnika tako da najbolji i najzaslužniji dobiju najviše, a oni kojima svaka promjena i dodatni angažman stvara zamor manje. Unatoč tome sindikati ne odustaju – traže više, što je legitimno, no problem je što pritom ne pristaju ni na što. Još jučer je Željko Stipić, šef Preporoda, najavio nove sindikalne akcije u kojima će ih, kaže biti deset puta više nego prošlog petka. Budući da s druga dva sindikata nije u najboljim odnosima, očito misli na angažman nastavnika iz nastavničkih Facebook grupa, a baš njih je 2019. nazvao “ruljom s Facea” i zapitao se zar takvi odgajaju djecu. Sad od njih očekuje mobilizaciju.