Inspiraciju za markicu pronašao sam u poštarici i psu iz susjedstva
Puntarićeve karikature svakodnevno nasmijavaju razotkrivanjem ljudske gluposti i naivnosti, ukazuju na zablude i pohlepu
Popularni Felix od danas se nalazi i na poštanskim markama. Hrvatska pošta pustit će danas u optjecaj novi prigodni poštanski blok iz svoje serije “Popularna kultura”. Prošle je godine motiv bila videoigra i likovi iz PlayStation igara, a ove je godina tema izdanja – karikatura.
Oni su se meni javili
Motiv na bloku je karikatura poštara i psa nastala olovkom poznatog hrvatskoga karikaturista Srećka Puntarića, koji već pola stoljeća uveseljava ljude domišljatim, jedinstvenim, pametnim i prepoznatljivim Felixom, koji je i jedan od zaštitnih znakova Večernjeg lista. Marke su izdane kao prigodni poštanski blok koji se sastoji od četiriju maraka, nominalne vrijednosti 1,32 eura svaka, koje zajedno čine strip, a otisnut je u nakladi od 20.000 primjeraka. Dizajnerica poštanskog bloka je Alenka Lalić, dizajnerica iz Zagreba, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC) koja prati svako izdanje poštanskih maraka.
Ovo je prvi put da je Hrvatska pošta za motiv svoje marke odabrala karikaturu.
– Inicijativa je bila njihova. Meni su se javili prošle jeseni i rekli da su odabrali karikaturu kao motiv poštanskih maraka iz serije “Popularna kultura”. Ovo je baš prvi put da je na hrvatskim markama karikatura i zadali su mi da u četiri marke nešto napravim. Dali su mi da sam odaberem hoću li sve reći na jednoj marki ili kao stripić na četiri marke, i odlučio sam se za ovo potonje. Mislim da je to i onima koji skupljaju poštanske marke zanimljivije, da imaju četiri različite marke. To je poticaj da ih skupe sve – rekao nam je Srećko Puntarić, koji ne skriva zadovoljstvo što će njegov Felix sada na pismima proputovati svijetom. Puntarić nije imao zadani motiv, nego su mu rekli da to bude nešto iz svakodnevnog života.
– I malo sam razmišljao i sjetio se priče o poštaru i psu. Naime, u dvorištu kuće imamo psa koji laje na sve koji prolaze i jednog dana vidio sam da taj pas ne laje, da veselo maše repom. Mislio sam da nam dolazi neki znanac pa sam se zagledao, kad ono došla poštarica, a on njoj maše repom i raduje joj se. I kad je ona izvukla te pseće kolačiće i dala ih psu, bilo mi je jasno. Dakle, uistinu je doživljeno to što je na markama. Kod nas je uvijek, i s prijašnjim psima, bila drama kad su dolazili poštari. A poštarica se sjetila i tim slatkišima smirila psa i sad su si dobri prijatelji – objašnjava nam Srećko Puntarić inspiraciju za poštanske marke. Tu je priču crtežom i tekstom ispričao u četiri sličice kratko i jasno, a kako u Večernjem listu katkada također svoju karikaturu prikazuje u četiri sličice, ta mu je forma već bilo bliska.
Puntarić kaže i kako je nastojao da svaka marka i zasebno bude jasna za sebe, a i da, naravno, smislen bude i poštanski blok kao cjelina.
– Sve ovo s markom valjda očito znači da je karikatura i popularna i kulturna kad su je stavili u tu kategoriju “Popularna kultura” – zaključuje Srećko Puntarić.
Utjecaj Jean-Marca Reisera
”Puntarićeve karikature svakodnevno nasmijavaju razotkrivanjem ljudske gluposti i naivnosti, ukazuju na zablude i pohlepu, na male slabosti pojedinca i velike pogreške društvenih sustava i politike – karikature koje stvaraju dojam da bi uz malo dobre volje već sutra svijet mogao biti bolje mjesto nego što je danas. A u gotovo pola stoljeća javnog djelovanja Puntarićev crtež nije se mnogo promijenio”, napisali su iz Hrvatske pošte na popratnom letku uz najnovije izdanje njihovih maraka. Srećko Puntarić rođen je 1952. u Zagrebu. Karikaturi se posvećuje 1975., kada počinje objavljivati u obnovljenom humorističkom časopisu Kerempuh. Na Puntarićevo formiranje likovnog izražavanja najviše je utjecao francuski karikaturist Jean-Marc Reiser čiji je način crtanja i pristup humoru transformirao u skladu sa svojim karakterom i vlastitim smislom za vizualizaciju humornih ideja. Iako je radio i surađivao s mnogim novinama i časopisima, najveću zapaženost stekao je upravo svakodnevnim objavljivanjem Felixa u Večernjem listu od 1995. do danas.
Nakon 24 godine stanke Brazil je opet zasjeo na svjetski nogometni tron, četvrti put u povijesti. Britanska kraljica Elizabeta II. i francuski predsjednik François Mitterrand svečano su otvorili pedesetkilometarski tunel ispod La Manchea. Nobelovu nagradu za mir podijelili su izraelski premijer Yitzhak Rabin, šef izraelske diplomacije Shimon Peres i vođa Palestinske oslobodilačke organizacije Yasser Arafat... Bile su to neke od udarnih vijesti o kojima su prije 30 godina izvještavali svi svjetski mediji.
Iste te 1994. Hrvatska je vidala ratne rane, mladost je ginula na bojištima, prognanici su čekali povratak kući. Kuna je u svibnju postala nacionalna valuta, u rujnu nas je prvi put posjetio papa Ivan Pavao II... U povijesti 1994. godine ostat će zabilježeno i da je tadašnja RTV rubrika Večernjeg lista ustanovila Večernjakovu ružu – nagradu koju su najpopularnijim osobama estradnog, kulturnog i televizijskog života u Hrvatskoj dodjeljivali čitatelji Večernjaka. Zauzvrat su za njih bile osigurane nagrade u vrijednosti većoj od ondašnjih 20.000 maraka pa su čitatelji imali priliku osvojiti toaletni stolić, garnituru za kupaonicu, trodijelni svileni komplet, tretmane algama... Prva je dodjela održana u Satiričkom kazalištu Kerempuh, a želja tadašnjeg glavnog urednika Branka Tuđena da Večernjakova ruža postane tradicionalnim oblikom priznanja najboljim i najpopularnijim medijskim ličnostima odavna je postala stvarnost.