Hrvatska jaja nesu ‘sretne’ koke pa ne mogu biti jeftina

Bliži se Uskrs kada će u hrvatskoj potrošnji završiti i do tri puta više jaja nego u ostalim mjesecima u godini, a svako šesto, prema nekim procjenama, bit će od nesilica iz Perfa-Bio iz Donje Stubice, jedne od vodećih domaćih farmi u proizvodnji jaja, tržištu možda i najpoznatije po svojim, tzv. sretnim jajima. Grupacija koju uz Perfa-Bio čine i proizvodnje na farmama Perfa, Bio-Vet i Benko Farma te Perfa Ovo za trgovinu, u 2022. je ostvarila oko 27,5 milijuna eura prihoda. Što se događa u sektoru, jesu li se cijene jaja koje su posljednjih godina rasle i za više od 70% konačno ustabilile, izazovima, ulaganjima, daljim planovima... samo su neke od tema o kojima razgovaramo s direktorom Perfa-Bio i Perfa Ovo Markom Brajevićem.

Jaja su među top 5 namirnica kojima su cijene na krilima inflacije zadnje dvije godine najviše rasle u Hrvatskoj, no sada su u laganom padu. Kakva su daljnja očekivanja?

Strah od COVID-a, pa širenja rata u Ukrajini, inflacija koja je to pratila, nakon čega je uslijedio rast cijena sirovina, hrane, energenata, a i utjecaj uvođenja eura u nas, sve je to utjecalo i na rast cijena jaja. Sada znamo da je taj strah bio dijelom neopravdan i cijene su se uglavnom stabilizirale. No na cijene jaja najviše utječu promjenjive cijene stočne hrane, koje su samo dio ulaznih troškova koje opravdavaju rast cijena u dućanima. Koke na našim farmama ne jedu najjeftiniju hranu, nego onu s visokim udjelom domaćeg kukuruza, čija je cijena u posljednjih nekoliko godina divljala. I cijene ambalaže su rasle između 20 i 50%. Vjerujem da smo završili s tim skokovitim promjenama ulaznih troškova te da ćemo u sljedećem razdoblju imati stabilnije cijene. To će i nama donijeti sigurnost u planiranju proizvodnje i prodaje te investiranju, a naši kupci će i dalje znati da imaju kvalitetan proizvod uz povoljnu cijenu.

S proizvodnjom jaja u Hrvatskoj smo gotovo samodostatni, više od 90%. Koliko od toga proizvede Perfa?

Sve Perfine proizvodnje – Perfa, Perfa-Bio, Bio-Vet i Benko Farma imaju zajedno oko 300.000 nesilica i, prema našem planu, proizvest će ove godine oko 80 milijuna jaja. Iako ne postoje točni podaci o ukupnoj domaćoj proizvodnji, procjenjujemo da je naša proizvodnja oko 15%. Ujedno smo i najveći i jedini proizvođač iz svih vrsta različitih proizvodnji na domaćem tržištu. Naša jaja dolaze iz bio uzgoja, slobodnog uzgoja, štalskog podnog i obogaćenog kaveznog uzgoja. Perfa je ujedno najveća domaća proizvodnja jaja iz slobodnog i bio držanja nesilica.

Izvozite li?

Dio naših svježih jaja i jaja za preradu završavaju i na inozemnom tržištu, uglavnom u zemljama EU – najviše u Mađarskoj i Italiji.

Kakva su to ‘sretna’ jaja?

Ideja je bila da učinimo vidljivijom našu proizvodnju koja je iz kavezne krenula u podnu, štalsku. Naše kokice postale su sretnije jer su se slobodnije mogle kretati i zbog toga jaja koja one snesu moraju biti “sretna”. Siguran sam da smo sada najpoznatiji po najsretnijim jajima. To su ona iz bio i slobodnog držanja.

Je li problem uvoz jaja iz Ukrajine i Poljske, koja, kako se tvrdi, ruše cijenu domaćih jaja ili to što proizvođači iz trećih zemalja ne igraju po hrvatskim pravilima? Sad se pak najavljuju i dvije ukrajinske megafarme u Hrvatskoj? Bojite li se vi takve konkurencije na domaćem tržištu?

Nema straha za nas i našu proizvodnju u Hrvatskoj sve dok cijene budu fer, dok budemo mogli ulagati i zajedno s našim domaćim proizvođačima stočne hrane, hrvatskim po

M. Brajević: Kad bi se jasno naznačilo što je to hrvatsko jaje – da ga je snijela koka na hrvatskoj farmi, hranjena hranom koja je proizvedena u Hrvatskoj i dolazi iz hrvatskog matičnog jata – to bi jamčilo i veću proizvodnju, više zaposlenih i sigurniju budućnost poljoprivrednika i sela ljoprivrednicima, osiguravati visoku kvalitetu sirovine koja će završiti u hrani za naše sretne i najsretnije koke. Mi nećemo ići u stihijsku proizvodnju i hranjenje koka s hranom niže kvalitete koje neće jamčiti kvalitetna jaja. U našoj smjesi je visokih 60% domaćeg kukuruza, a u EU najviše 20-30%. Konkurencija je uvijek dobra zato što nam ne da da se opustimo, nego moramo stalno pratiti ono što EU tržište traži od nas i što donose trendovi proizvodnje jaja u svijetu. Smatram da se trebamo ugledati na Poljsku koja je kroz europske fondove digla svoju proizvodnju i preradu na tu razinu da je sada nemoguće zamisliti da ih nema na tržištima velikih zemalja EU. Od toga trebamo puno naučiti i krenuti sličnim smjerom.

Svojedobno ste zbog problema s Agrokorom, u vrijeme Todorića, kao najveći dobavljač jaja zatražili pokretanje stečajnog postupka nad Konzumom, koji vas je onda izbacio s polica. Ima li vas danas u Fortenovinu Konzumu?

Ponovno bih učinio isto jer je nemoguće poslovati kad ti jedan od većih kupaca ne plaća isporučenu robu. Uz gubitak od gotovo dva milijuna eura ostali smo tada bez prilike da kroz maloprodaju Konzuma ponudimo naša jaja domaćem tržištu. Upravo se tada tržište EU počelo ozbiljnije baviti povećanjem podnog, slobodnog i ekološkog uzgoja u što smo u to vrijeme ozbiljno krenuli. U jednom danu smo, nakon što se to dogodilo, pogledali što imamo na računu i kupili novu opremu za stare proizvodne objekte koji nisu bili u funkciji i počeli preoblikovati proizvodnju prema ekološkom i slobodnom uzgoju. Tada su nam vrata otvorili upravo strani lanci. Naši dugogodišnji dobri partneri Spar, Metro i Lidl, kasnije i Studenac i Kaufland pokazali su da su otvoreniji za domaću proizvodnju nego lanac koji je slovio za prvi među domaćima. Mi smo im ponudili izvrstan proizvod po fer cijeni i započeli smo suradnju koja od tada samo raste kroz njihove projekte poput Sparovih Vrtova Hrvatske i Lidlovih Okusa zavičaja. Jedan smo od domaćih proizvođača hrane i koji je dugogodišnji partner i dobavljač međunarodnog lanca McDonald’s.

Koji su zapravo ključni problemi sektora i kako ih riješiti?

Pitanje radne snage nešto je o čemu ozbiljno svi moramo razgovarati, dok potpuno okretanje zelenoj proizvodnji još nije realno. Ako bi svaka kokica imala 4 m2 za život, bilo bi ih nerentabilno proizvoditi. Tehnologije nam to još ne omogućavaju.

Kakvi su vam dalji planovi?

Naši poslovni rezultati nisu bili nikad bolji i za 2023. očekujemo rast ukupnih prihoda za 10% u odnosu na 2022. Želja nam je maksimalno iskoristiti europske fondove za alternativne načine proizvodnje, ne samo u slobodnoj i bio proizvodnji, tako da s novim ulaganjima do kraja ove godine planiramo povećati broj nesilica na farmama za 120.000. Realno je očekivati da kavezni uzgoj u idućih 5-10 godina doživi alternativnu proizvodnju u višekatnim objektima koja će imati nova tehnološka rješenja koja to prate, a davati dovoljnu količinu jaja potrebnu domaćem tržištu. Hrvatska jaja mogu u tri do pet godina, zahvaljujući kvalitetnijoj hrani i hranjivoj vrijednosti postati proizvod najviše kvalitete, prepoznat i puno dalje od Hrvatskoj susjednih zemalja, što bi jamčilo i veću proizvodnju, više zaposlenih u cijelom sektoru i sigurniju budućnost hrvatskih poljoprivrednika i naših sela. Naša su vina skupa jer se proizvode na posebnim mjestima i u manjim količinama. Isto to vrijedi i za naša jaja. Naše domaće koke, ponavljam, ne jedu najjeftiniju hranu. One imaju i najbolju skrb i sigurno su najsretnije koke u Europi. Želimo da to tako i ostane.

Život u potkrovlju ima svojih prednosti, a neki će reći i mana. No, uzmemo li u obzir današnje materijale, mogućnosti izolacije i krovne prozore koji su apsolutno prilagodljivi svakom prostoru, možemo reći da je sve manje mana, a sve više prednosti. Osim što ima taj neki posebni šarm, život u potkrovlju garantira mir, jer iznad vas nema susjeda, a često i predivan pogled, ako u ništa drugo, onda u nebo, s čim se ni jedan drugi stan ne može usporediti. Tročlana obitelj Milković očekivala je dolazak novog člana, a to ih je i motiviralo da krenu u potragu za novim domom. Postojeću su nekretninu prerasli te im je bio potreban novi dom s više kvadrata i prostorija kojima će zadovoljiti potrebe, uskoro četveročlane obitelji. U širokoj ponudi nekretnina obitelj je pregledala mnogobrojne stanove pa su odlučili dati šansu i novogradnji izvan šireg centra Zagreba.

Ponuđeni im stan nije odgovarao, ali su igrom slučaja u istom kvartu pronašli stan u potkrovlju, koji ih je osvojio na prvi pogled.

Puno krovnih prozora

– Novi kompleks zgrada mene je osobno odmah podsjetio na dom, a radi se o nekretninama koje imaju kose krovove s jako puno krovnih prozora i to je ono što nas je na prvu osvojilo – objašnjava vlasnica Iva, ne skrivajući svoje zadovoljstvo izborom.

Riječ je o stanu koji je mnogo prostraniji od prethodnog i to ne samo zbog većeg broja kvadrata već i zbog kosina pod kojima se također kvalitetno živi. Budući da se pod kosinama kvadrati ne obračunavaju na jednak način, prednost je i više dobivenih kvadrata za nižu cijenu. Upravo su se pod tim kosinama smjestile bitne prostorije poput dječjih soba i blagovaonice na prvoj etaži te spavaća soba s pripadajućom spa kupaonicom na drugoj etaži.

A kao posebno iznenađenje u stanu, koje ih je osvojilo, jest galerijski prostor visine sedam metara.

Ondje se osim radnog kutka smjestio i kutak za uživanje u čitanju, a upravo se s galerije pruža pogled iz ptičje perspektive na sve članove ovog predivnog doma punog prirodnog svjetla. Svoju su priču ispričali za Veluxov portal potkrovlje.hr.

– Novi dom je kvadraturom dosta veći od prethodnog, a radi se o dvoetažnom stanu s nekoliko stambenih zona. Najviše mi se sviđaju te zasebne zone, jer svi možemo imati neku vrstu komocije. Primjerice, djeca imaju odvojen prostor, gdje se nalaze njihove dječje sobe i kupaonica i gdje se nesmetano mogu igrati i uživati u svojim dnevnim aktivnostima – ispričala je Iva.

Tu je roditeljska soba sa zasebnom kupaonicom, a veliki open space u kojem se nalaze kuhinja, blagovaonica i dnevni boravak zajednički je prostor okupan dnevnom svjetlošću – Obitelj najviše vremena provodi upravo u zajedničkim aktivnostima u toj open space zoni u središtu stana s otvorenim tlocrtom, površine 45 četvornih metara. Vlasnica stana ondje provodi vrijeme u kuhanju, druženju s

obitelji u dnevnom boravku, gdje se gleda televizija, a na istom se mjestu redovito održavaju i druženja s prijateljima.

– Prvi moj ulazak u stan bio je wow, ugledala sam galeriju i odmah sam zamislila kako će na tom mjestu biti moj kutak za čitanje – ističe Iva.

Život u novom stanu predstavlja im život pod plavim nebom gdje čitav dan, čak i za tmurnog vremena, mogu promatrati oblake i prirodu. Poseban užitak im je jutarnje sunce koje se blago posjedne za stolom njihove blagovaonice, točno za vrijeme obiteljskog doručka. Uz obilje dnevne svjetlosti i biljke su u novom stanu mnogo sretnije. Vlasnica stana s ponosom ističe kako joj se ovdje sva ljubav uložena u održavanje biljaka uzvraća bujnim zelenilom, što nije bio slučaj u prethodnom stanu.

– Život u ovom prostoru ima jako puno prednosti zato što zaista pruža osjećaj boravka u kući. Znam reći kako je ovo život pod vedrim nebom, zato što sami taj pogled prema nebu smiruje. Inače sam i veliki zaljubljenik u biljke, koje mi nažalost u starom stanu nisu uspijevale, sad tek vidim da je razlog bio manjak dnevne svjetlosti, koje ovdje zbog krovnih prozora ima jako puno – objasnila je.

Više kvadrata u njihovoj je percepciji značilo veću potrošnju energije potrebnu za grijanje i hlađenje prostora, no bojazan od takvog scenarija već se nakon prve zime pokazao neopravdanim. Naime, potrošnja u novom, dvostruko većem stanu je na oduševljenje ukućana dvostruko manja nego prije. Odlična izolacija zidova i krovišta uz profesionalnu ugradnju krovnih prozora i ostalih otvora, pomogla je pri ostvarivanju ušteda. Osim toga u zimskim mjesecima sunčeva toplina zagrijava prostor, a korištenjem vanjskih roleta smanjuju prodiranje sunčeve svjetlosti za čak 90%, čime znatno smanjuju ljetnu temperaturu u stanu.

Ljubav prema kuhanju vlasnica stana zaokružila je ugodnim ambijentom u kojem svi ukućani uživaju u svakodnevnim druženjima uz jednu posebnost galerijskog krovnog prozora. Opremljen senzorima unutarnje klime, prozor se automatski otvara kod previsoke razine CO2 te tako čini zrak u prostoru mnogo ugodnijim i zdravijim.

– Suprug je pri kupnji ovog stana proučio sve karakteristike i mogućnosti krovnih prozora te su ih opremili raznim dodacima, poput vanjskih roleta, komarnika, a opremljeni su i senzorima za kišu – kaže Iva.

U užurbanoj svakodnevici to im pruža poseban osjećaj zadovoljstva i mira. Naime, kod izlaska iz kuće, roditelji s malom djecom često su zaboravljivi, no kiša ih ne može iznenaditi jer će prozori sami reagirati automatskim zatvaranjem već kod pojave prvih kapljica.

Pravna zavrzlama

”Današnji tempo života je takav da rijetko tko od nas ima dovoljno vremena boraviti doma i uživati u sitnicama i relaksaciji”, kazala je Iva. “Trudim se što više vremena vikendom provoditi s obitelji kako bismo se uistinu mogli posvetiti uživanju u ovom prekrasnom prostoru i ambijentu”.Ako vas je njihova priča nadahnula ili pak i sami razmišljate o kupnji stana u potkrovlju ili prenamjeni tavana, evo nekoliko ključnih podataka kako bi sve bilo po zakonu. Naime, ako želite prenamijeniti tauređenje van u stambeni prostor, mogli biste se neugodno iznenaditi ispadne li da je to u stvari zajednička prostorija zgrade za čije je uređenje potrebna suglasnost ostalih stanara. Ako je tavan dio kuće, prenamjena nije potrebna, no etažiranje je svakako preporučeno. Etažiranje je postupak kojim se nekretnina razdvaja na samostalne uporabne cjeline s odgovarajućim vlasničkim ili suvlasničkim udjelom. Jednostavnije rečeno, njime se stječe vlasništvo nad točno određenim dijelom zgrade, kuće ili nekog drugog objekta i to se vlasništvo može upisati u zemljišne knjige. Neovisno o tome je li vaš stan u zgradi ili obiteljskoj kući, treba li vam prenamjena poslovnog prostora u stambeni ili nešto treće, poželjno ga je etažirati. Nakon etažiranja stana u potkrovlju i dobivanja vlasničkog lista s podacima o kvadraturi vlasničkog dijela, možete posve samostalno raspolagati svojim stanom. Možete ga preurediti i zasebno plaćati režijske troškove. Etažiranje stana u obiteljskoj kući ili zgradi preduvjet je za dobivanje hipotekarnog kredita, prodaju stana, diobu obiteljskih nekretnina i ostavine te utvrđivanje udjela pojedinih suvlasnika u troškovima upravljanja i održavanja. Za slučaj da nekretnina ima više vlasnika, svi suvlasnici moraju potpisati izjavu o etažiranju te je ovjeriti kod javnog bilježnika. Elaborat je potrebno predati Gradskom uredu za prostorno koji zatim obrađuje zahtjev. Ako bude odobren, vlasnik točno određene samostalne cjeline će se upisati u zemljišnu knjigu. Tavanski prostori mogu imati visoke stropove i nadozid ispod samog krova. U nekim zgradama i kućama, ovisno o vrsti krova, strop i nadozid su niži. Prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima moguće je bez građevinske dozvole podići nadozid potkrovlja za maksimalno 60 cm. Nadogradnja mora biti u skladu s glavnim projektom koji izrađuje arhitekt. Ako želite nadozid viši od 60 cm, potrebno je zatražiti građevinsku dozvolu i uz zahtjev predati glavni projekt koji je izradio ovlašteni arhitekt.

U sklopu projekta Večeri u Orisu pred mnogobrojnim posjetiteljima predstavljeno je prošlogodišnje, prvo izdanje Festivala Open House Zagreb, a ujedno je najavljena i ovogodišnja sezona uz popratne cjelogodišnje programe. Uz izložbu fotografija objekata predstavljenih na prošlogodišnjem Festivalu Open House Zagreb, čiji su koncept osmislile Nina Bačun i Josipa Tadić iz Oaza kolektiva, prisutnima su se obratili dekan Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Bojan Baletić, profesorica na Arhitektonskom fakultetu, prodekanica za međunarodnu suradnju i umjetnost i predsjednica Udruženja

arhitekata Hrvatske Mia Roth Čerina, arhitekt i profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu Igor Franić te kreativna ravnateljica Festivala Open House Zagreb Dubravka Vrgoč koja je izrazila zadovoljstvo činjenicom da su ovaj projekt u prvoj sezoni prepoznali Grad Zagreb i njegovi stanovnici. Planovi za drugo festivalsko izdanje već su u tijeku, a kako je najavljeno, drugi Festival Open House Zagreb bit će zanimljiv spoj aktualnog, kroz temu obnove nakon potresa i bogate zagrebačke arhitektonske baštine, prvenstveno kroz djelo poznatog zagrebačkog arhitekta Viktora Kovačića.