Očuvanje svemirske ekonomije, politike i kulturne baštine
UTehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu održano je znanstveno-popularno predavanje International Sustainable Space Union – arhitektura i inovacije u svemiru koje je držao vizualni dizajner Matija Tomšić. Zapravo se radilo o prezentaciji umjetničkog koncepta International Sustainable Space Union koji je jedan od pobjednika natječaja zaklade “Jacques Rougerie” kojega je, dakle, autor upravo Matija Tomšić. Kako se kaže u najavi izložbe, sa sve dostupnijim pristupom svemiru, postoje naznake da se stvara nova kultura inspirirana “kozmičkom perspektivom”. Mnoge državne i privatne svemirske inicijative, nastavlja se, unapređuju stara i otvaraju nova poglavlja, uz utrku u svemiru razvija se i međunarodna suradnja. Francuska zaklada “Jacques Rougerie” održava godišnji međunarodni natječaj kojem je cilj udruživanje umjetnosti, znanosti, tehnologije i prirode za izgradnju budućnosti naše civilizacije. I ovdje je jedan od nagrađenih upravo koncept Matije Tomšića. Taj se koncept bavi svemirskom ekologijom, očuvanjem svemirske kulturne baštine, svemirske ekonomije, svemirske politike, karijere u svemiru na način da ne komplicira, već naprosto procjenjuje neke ranije predstavljene ideje. Kako to da se javio na ovakav natječaj, ima i drugih koji možda mogu povući neku stvarnu vrijednost, komercijalizaciju, pitali smo Matiju Tomšića.
– Kao slikara – entuzijasta za svemir, interesiraju me sve teme vezane za istraživanje svemira, pogotovo razvoj tehnologija za pristupačan let u svemir. Natječaj zaklade “Jacques Rougerie” bio je prilika za ozbiljniji pristup razvoju vlastitih ideja na tu temu. Nadam se da je ovaj moj koncept dao mikroskopski doprinos razvoju kulture inspirirane svemirom – kazao nam je ovaj vizualni umjetnik. U konceptu se definira održiva ljudska civilizacija na planetu Zemlji, ali i dalje, koja bi bila pogonjena Suncem. Baze na Mjesecu i Marsu, misije do Jupitera, Saturna i dalje ovise o jednoj stvari – sposobnosti lansiranja raketa od Zemljine površine do svemira, temelj je Tomšićeva koncepta. Smatra da su sateliti u orbiti opasni jer su izvor orbitalnog otpada koji će otežati letove sa Zemlje. Ali ističe i ideju koju podvlače mnogi svjetski znanstvenici, a to je da treba napraviti sve što je moguće da se poboljša život na Zemlji, odnosno omogući nastavak života na njoj prije negoli krenemo u svemir. Energiju za to treba generirati već u orbiti jer ona, a ne površina Zemlje ili Mjeseca za njega je puno logičnije ishodišno mjesto zato što je lakše doseći je s Mjeseca nego sa Zemlje pa je onda najlogičnije na Mjesecu postaviti buduće svemirsko industrijsko postrojenje. Višekratno upotrebljive rakete bile bi temelj tog razvoja. Zanimalo nas je na temelju čega je nastao ovaj koncept, jer se uglavnom ono što objavljuje NASA posljednjih godina dobro zna, ali ovdje je Matija ipak pobijedio sa svojim konceptom.
– Žiri natječaja birao je pobjednike na temelju puno kriterija, s naglaskom na ekologiju, održivost i suradnju. NASA, ESA i druge državne svemirske agencije i dalje baziraju tehnologiju na raketama koje se nakon korištenja odbacuju i pristupaju svom radu kao svemirskoj utrci. Moj koncept, “Internacionalna održiva svemirska unija”, bazira se na međunarodnoj suradnji, razmjeni znanja i održivoj tehnologiji. Umjetnička vizija također je odigrala značajnu ulogu, kaže nam Matija.
Međunarodna mreža stanica za reciklažu neophodna je za one koji žele raditi u svemirskoj industriji. To postrojenje osiguravalo bi sigurnost svih svemirskih misija jer će održavati orbitu čistom, ali će doprinositi i stvaranju Sunčeve energije i njezina prijenosa na površinu. Ovdje bi se održavale svemirske letjelice i punile gorivom, svemirsko putovanje bilo bi održivo. Bilo bi turizma čije bi odredište bilo mjesto nazvano Kozmoseum. Zanimalo nas je i koliko je Matiji trebalo da razvije ovaj koncept, koji ipak nije toliko sličan konceptima koji obično kruže u javnosti, a potječu od neke od velikih agencija, poglavito NASA-e.
– Volim provoditi vrijeme u crtanju i skiciranju ideja radi vlastitog užitka, ali i svojevrsne intelektualne gimnastike. Iako je ovaj konkretni koncept započeo kao način nošenja s lockdownom u vrijeme korone, crtam rakete i svemirske prizore od kada znam za sebe. Znači, ovisno o tome kako se gleda na to, trebalo mi je ili oko četiri godine ili četiri desetljeća – rekao nam je Matija Tomšić. Nevjerojatno je pomisliti, kaže Matija, da je Sunce neograničeni izvor besplatnog energije, svaki sat daje više energije nego što je ljudi troše cijelu godinu. Po njegovom konceptu planira se u potpunosti iskoristiti tu činjenicu tako što će se integrirati solarne elektrane sa svim svojim svemirskim stanicama.
Hoće li sve ovo ostati koncept ili možda očekuje ili čak imaš neki interes od neke treće strane, zanimalo nas je dalje. Nadam se da će ovaj moj rad inspirirati još ljudi iz Hrvatske na prijavu na isti natječaj, a pogotovo bi mi bilo drago da potakne diskusiju o činjenici da Hrvatska nema državnu Svemirsku agenciju i kako to promijeniti, rekao nam je Matija. Kao dalju budućnost na Mjesecu Matija vidi važnu ulogu Europske svemirske agencije. ESA Moon Village bila bi baza na Mjesecu koncentrirana na rudarstvo i otpremu materijala za tvornice u niskoj Zemljinoj orbiti. Lunar Mass Driver je ključna značajka baze jer omogućuje da se teretni kontejneri napune materijalima i lansiraju prema Zemljinoj orbiti, što je bitno za ekonomiju korištenja solarne energije u orbiti. Iako je Mjesečevo selo izgrađeno od komponenti dopremljenih sa Zemlje, lokalni materijali poput aluminija također su korišteni u njegovoj konstrukciji. Rastavljeni Starshipovi SpaceX-a, korišteni u ranijim slijetanjima na Mjesec, glavna su arhitektonska komponenta ovog naselja. Također se grade staništa na napuhavanje, koja pružaju velike otvorene prostore koji se mogu koristiti za staklenike ili zajedničke prostore. Mjesečevo selo također ostvaruje prihode jer je središte astronomskih istraživanja i svemirskog turizma. U nastavku ovaj umjetnik detaljizira na koji bi se način održavalo buduće ljudsko naselje na Mjesecu. Nas je još zanimalo koliko on sam realno misli da je moguće da odemo na neki drugi planet kao vrsta. – S obzirom na to da smo (kao čovječanstvo) nakratko posjetili Mjesec prije više od pola stoljeća, mislim da je odlazak na druge planete u granicama realnosti. Pravo pitanje koje se često postavlja je ima li to smisla? Na predavanju sam djelomično adresirao i to pitanje: mislim da ima – kaže Matija Tomšić.