Slovenska prijestolnica ne troši, nego ulaže 11 posto budžeta u kulturu
Sumorna, kišna i prohladna veljača, vrijeme školskih praznika, pa još petak navečer u koji mnogi stanovnici pobjegnu iz grada na vikend. Ljubljana sasvim drugačija od one kakvu volimo posjetiti ljeti, uzavrelu, gostoljubivu i hedonističku. Ali jedno je isto: glazba na Ljubljanskom festivalu koji sva godišnja doba obogaćuje vrijednim sadržajima.
Jedan od najboljih
U petak navečer u prepunoj dvorani Slovenske filharmonije vrilo je u gledalištu i na pozornici od mladosti, u ovom slučaju one mladosti na kojoj glazba ostaje. Slovenski omladinski orkestar, njegova dirigentica Živa Ploj Peršuh i sjajni mladi violinist Rok Zaletel Černoš svojski su se trudili opravdati dano im povjerenje da zatvore sedmi po redu Zimski ljubljanski festival.
Posebno nadahnuće oni najsretniji među njima mogli su dobiti večer ranije na istom mjestu gdje je svirao Maksim Vengerov. Obično se kaže “jedan od najboljih na svijetu”, jer glazba nije natjecanje. Ali njegova karijera, osobnost, majstorstvo, zrelost, posvećenost i ljudskost jednostavno potiču da ga, bez ograda, nazovemo najvećim violinistom današnjice.
Začudo, ovo mu je bilo prvo gostovanje u Sloveniji, ali sigurno ne posljednje. U Ljubljani je proveo tri dana pripremajući program recitala sa svojim čestim suradnikom, pijanistom Vagom Papianom. Imao je svu pažnju i potreban mir. I onda se na samom koncertu između Vengerova i Ljubljane dogodila velika ljubav. Brahmsov Scherzo u c-molu, Franckova Sonata u A-duru, zanimljiv susret s Prvom sonatom osebujnog suvremenog skladatelja Alexeya Shora i Druga sonata Sergeja Prokofjeva. Ozbiljan i zahtjevan program, nakon kojeg je dvorana eksplodirala oduševljenjem pa su zaredali dodaci s kojima Vengerov nikada ne škrtari.
Darko Brlek, direktor Ljubljanskog festivala već trideset godina, lako je kasnije te večeri dogovorio nastavak suradnje. Vengerov će se vratiti vjerojatno već 2025., kao jedan od dragulja 73. Ljubljanskog festivala, a program ovogodišnjeg 72. izdanja, koje će trajati od 20. lipnja do 3. rujna, objavljen je, prema običaju, sa završetkom zimskog festivala.
Iz Londona na Križanke ovog ljeta stiže mjuzikl “Bodyguard”. Spektakularni balet “Spartak” dolazi iz daleke Astane, a Verdijev “Trubadur” iz Firence, s maestrom Zubinom Mehtom koji će dirigirati i simfonijski koncert, baš kao i Antonio Pappano s Londonskim simfonijskim orkestrom i Riccardo Chailly s Filharmoničarima Scale.
Veliki planovi
Obljetnicu Rahmanjinova obilježit će genijalni Pletnjov svirajući u dvije večeri sva četiri klavirska koncerta Sergeja Vasiljeviča, a Pucciniju u čast mariborskoj će se produkciji “Tosce” pridružiti zvjezdana postava: Rebeka Lokar, Jonathan Tetelman i Željko Lučić. Festival će zatvoriti Martha Argerich. A tek smo počeli nabrajati. Program je objavljen na adresi ljubljanafestival.si pa birajte, dođite i vidite što može grad koji 11 posto svog proračuna ne troši, nego ulaže u kulturu. Čudno je što se Bellinijeva opera “Capuleti i Montecchi” vrlo rijetko u svijetu izvodi i što nikad nije postavljena u Splitu jer je njezina subotnja praizvedba u režiji Hrvoja Korbara i pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića nagrađena gromoglasnim ovacijama i bezrezervnim oduševljenjem publike. Split je nakon dugo vremena dobio belkantističku operu, izrazito pitku, Dalmatincima blisku, bez velikih dramskih naglasaka. Redatelj se suzdržao od aktualiziranja Shakespeareove priče, što je dobro, jer valjda se danas nitko ne ubija zbog nesretne ljubavi?! Ulogu Julije odlično je iznijela nova solistica splitske Opere, sopranistica Nela Šarić, dok je Romea utjelovila izvrsna mezzosopranistica Josipa Gvozdanić, rođena u Zagrebu. Posebno dojmljiv na premijeri bio je bas Božo Župić u ulozi Capellia, kao i Mate Akrap, također bas koji je tumačio Lorenza. Zbor HNK Split koji je uvježbao Veton Marevci bio je kao i uvijek odličan, premda u ovoj operi nema raskošnih grupnih dionica. Dvosatni užitak tijekom kojeg se nakon svakog otpjevanog broja čuo pljesak pojačali su pokreti članova splitskog Baleta koje je osmislila Maja Huber. Scenografkinja Zdravka Ivandija Kirigin majstorski je iskoristila rotirajuću pozornicu, a posebno je dojmljiv središnji dio njezine scenografije: mauzolej sa stupovima te ogromno žensko lice visoko gotovo tri metra koje su izradili kipar Teo Baučić i scenograf Ozren Bakotić.
Udruga ruralnog turizma Hrvatske (URTH) predlaže da se u Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti uvede pojam ‘turističko poljoprivredno gospodarstvo (TPG)’ čime bi se reguliralo pružanje ugostiteljskih usluga od strane svih poljoprivrednika, a ne samo OPG-ova.
Prijedloge za reguliranje seoskog agroturizma Hrvatske udruga je predstavila na skupštini održanoj u Međimurju kako bi inicirala pokretanje javne rasprave o reguliranju seoskog agroturizma.
Udruga navodi da je strategija održivog turizma do 2030. prepoznala seoski agroturizam kao jedan od ključnih posebnih oblika turizma koje je potrebno poticati dok je Nacionalnim planom do 2027. u drugom kvartalu ove godine planiran početak rada institucija na izmjenama zakona.
To je bio i povod izrade prijedloga koji su vezani uz propise u nadležnosti Ministarstva turizma i sporta, priopćio je u subotu URTH.
Uz uvođenje pojma turističko poljoprivredno gospodarstvo udruga predlaže redefiniranje vlastite poljoprivredne proizvodnje kako bi gosti i turisti na TPG-u mogli kušati i kupiti
Na turističkom poljoprivrednom gospodarstvu predlažu proširenje turističkih usluga na apiturizam, team building i promatranje životinja
barem jedan poljoprivredni proizvod ili prerađevinu tijekom cijele godine ili sezone. Predlaže i proširenje turističkih usluga koje se mogu pružati na poljoprivrednim gospodarstvima na apiturizam, team building i, primjerice, promatranje životinja.
Udruga napominje da u Hrvatskoj djeluje više od 1000 poljoprivrednika koji se bave seoskim agroturizmom, a prijedloge je izradila slijedom očekivanja gostiju i turista te u cilju poticanja seoskog agroturizma i zadovoljavanja turističkih trendova.
Savršen tjedan Dinama! Nakon izbacivanja Betisa u Konferencijskoj ligi tijekom tjedna, hrvatski prvak je u posljednjoj minuti nedjeljnog derbija 24. kola HNL-a protiv Rijeke došao do 1:0 pobjede i tako se u potpunosti vratio u priču što se tiče borbe za naslov prvaka. Ne samo da su plavi svladali izravnog konkurenta i vodeću momčad lige, nego su ovim slavljem iskoristili i kiks drugog konkurenta Hajduka koji je u subotu ispustio vrijedne bodove remiziravši 1:1 na gostovanju kod Varaždina.
Rijeka je ostala vodeća na ljestvici s 50 bodova, drugoplasirani Hajduk ima 49 bodova, a trećeplasirani Dinamo je s utakmicom manje sad na 47 bodova. Nakon poduljeg turbulentnog perioda, Sergej Jakirović i igrači Dinama su konačno u pozitivnom momentumu.
Ovom pobjedom se nastavio Dinamov velik niz neporaženosti protiv Rijeke, bila je ovo već 13. uzastopna ligaška međusobna utakmica u kojoj Rijeka nije slavila. Dinamo je nastavio i svoj trenutni niz neporaženosti sedmom uzastopnom utakmicom u kojoj nije izgubio, dok je Rijekin niz neporaženosti stao na šest utakmica. Isto tako, momčad Željka Sopića je porazom u Zagrebu pokvarila svoj savršen učinak u 2024. godini budući da su uoči derbija u svih pet dotadašnjih utakmica u ovoj godini upisivali pobjede.
Što se tiče rasporeda, do kraja prvenstvene sezone tri pretendenta za naslov još će jednom igrati svaki sa svakim, a od nominalno zahtjevnijih utakmica prije posljednjeg kruga utakmica Dinamo i Rijeka u iduća dva tjedna još imaju i ispite protiv Osijeka, Dinamo idućeg tjedna u gostima, a Rijeka za dva tjedna na svojem terenu. U posljednjem krugu utakmica nas 30. ožujka čeka derbi Hajduka i Dinama, 6. travnja Rijeke i Hajduka, a 4. svibnja Rijeke i Dinama. Jedno je sigurno, bitka za naslov prvaka Hrvatske je uzbudljivija no ikad.