Imam 80 godina, a slavim tek dvadeseti rođendan!
Ne smatram se posebnim i sretan sam što sam doživio tolike godine zdrav, a želja mi je dobaciti do stotke
Na svijetu ih postoji tek oko pet milijuna. Šanse da se dijete rodi 29. veljače su 1 naprema 1461, odnosno 0,068 posto, a statistika kaže da će se prije roditi s 11 prstiju na rukama i nogama nego na ovaj datum. Stoga, svi oni koji čine dio ove statistike imaju priličan problem s obilježavanjem svog rođendana budući da im zapravo “pada” svake četvrte godine. Njima se bavi i zakon, što varira od države do države, dok Hrvatska propisuje kako osoba rođena tog datuma stječe punoljetnost i pravo glasa 1. ožujka u godini u kojoj je navršila osamnaest godina.
Među onima koji slave rođendan svake prijestupne godine ima i zvučnih imena, čak i jedan papa, Pavao III., potom talijanski skladatelj Gioacchino Rossini, reper Ja Rule, indijski premijer Morarji Desai, američki glumac Dennis Farina te britanska glumica Ema Barton. Za ljude rođene 29. veljače zvjezdoznanci kažu da su dobrodušni, druželjubivi i optimistični, da u svemu vide nešto pozitivno i nikada se ne daju obeshrabriti, a spomenute osobine uistinu posjeduje i Franjo Lovrec.
Konačno prava fešta
Prema formalnom obrazovanju, on je profesor glazbe, a prema naslijeđu vinar pete generacije, vinski vitez i promicatelj znanja, iskustva i istine o vinu i oko vina na obiteljskom imanju u Svetom Urbanu u Međimurju, gdje živi sa suprugom i djecom. I sve je to postigao za samo 20 godina! Premda rođen 29. veljače 1944. godine, upravo tako kaže ova zanimljiva matematika. Pa kako se na današnji dan osjeća mladi gospodin Franjo, zanimalo nas je.
– Pomalo buntovno, unatoč iskoraku iz tinejdžerskih godina, taj žar otpora prema svemu što ne valja, ni mene u mojim realnim godinama ne napušta. Realno, “okruglih” 20 bolje zvuči nego 80 – nasmijao nas je slavljenik, kojeg pitamo priprema li se, nakon četiri godine, kakva prava rođendanska fešta.
– Prijestupna godina ili ne, mene ne može zaobići da častim ili dan prije ili dan poslije, kada se okupe obitelj i prijatelji. Čujem da se i ove godine nešto opasno sprema! Za moj 17. rođendan i kolege glazbenici došli su mi u pohode pa se slavilo, pjevalo i sviralo uz čašicu vina – kaže Franjo dodajući kako je kod njih i inače veselo.
– Svako jutro moja djeca i prijatelji koji se nađu kod nas na kavi traže od mene da im ispričam neki vic, kažu: “Daj nešto samo da se smijemo”. Ipak sam ja najmlađi sudeći prema
“ozbiljnosti” i datumu rođenja. Uostalom, i talijanski skladatelj Rossini također je bio šaljivdžija, osim datuma rođenja i to nam je zajedničko – kaže Franjo Lovrec, koji je višegeneracijsku vinogradarsko-vinarsku tradiciju obitelji Lovrec obnovio devedesetih godina prošlog stoljeća, a danas je prepustio svojoj djeci.
Posljednjih godina sin Krešimir preuzima odgovornost vođenja poslova i posvećuje se njegovanju naslijeđenog srednjoeuropskog sortimenta preporučenog već 1847. godine od njemačkih i austrijskih vinogradarskih stručnjaka čiji osnovni stručni standardi vrijede i danas.
Kći Jasna, pak, zadužena je za turistički segment ove obiteljske vinske priče, osobito za stalni postav Etnografske zbirke Lovrec na obiteljskom imanju, koja sadrži sačuvane tradicijske uporabne predmete pretežito iz vinarstva i mlinarstva, a koja je 2015. uvrštena u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske na Listu zaštićenih kulturnih dobara.
Pionir ekološke proizvodnje
Već cijelo desetljeće Franjo sve snage s ostalim članovima obitelji upire u ekološku proizvodnju grožđa i vina, što je mnogo zahtjevniji i skuplji način rada od konvencionalne proizvodnje vina, za što im je potrebno razumijevanje i podrška ljubitelja vina.
– To nije lako, pioniri smo u našem kraju. Mnogo toga treba mijenjati u svijesti ljudi. No meni je to izazov – kaže Franjo, koji unatoč svojim “stvarnim” godinama i danas ne izlazi iz vinograda, gdje ga se često može vidjeti kako svojim škarama svečano otvara sezonu orezivanja vinove loze koja tradicionalno započinje u siječnju.
– Zahvalan sam za svaki proživljeni dan iako sam najčešće, kao i moja obitelj, birao teži put. Ne smatram se posebnim i sretan sam što sam doživio tolike godine zdrav i živ, a želja mi je dočekati barem još sljedećih pet “pravih” rođendana i dobaciti do stotke – poručio je Franjo Lovrec, čija su energija, strast, neodustajanje i radna motivacija teško dostižne i mlađima u ovome poslu. Uostalom, tek mu je 20!