U državi nas je sve manje, a nikako da se prebrojimo i zbrojimo

Premda nas je sve manje, nikako da se prebrojimo. I zbrojimo. Koliko točno Hrvatska ima stanovnika, koliko je birača, koliko je Hrvata, Srba, Roma, Talijana...? Koliko je punoljetnih građana, koliko ih i gdje ima prijavljena prebivališta, a koliko boravišta, koliko pripadnika imaju vjerske zajednice? Koliko je točno nezaposlenih, a koliko iseljenih, koliko je točno osiguranika u HZZO-u? Od iduće godine dobit ćemo, ako sve pođe po planu vladajućih, Središnji registar stanovništva, koji će zamijeniti skupe (zadnji je stajao 23 milijuna eura) i arhaične popise stanovništva koji su se provodili svakih deset godina. Za razliku od popisa koji se provodio “pješice”, od kuće do kuće i od vrata do vrata, ovaj će biti moderniji, s manje praznog hoda. Bit će, kako je najavio ministar financija Marko Primorac, pun podataka o stanovništvu u realnom vremenu. Imat će podatke o broju stanovnika, prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, stambenim i ostalim obilježjima, a pokrit će građane s prebivalištem i boravištem u Hrvatskoj ili izvan nje, kao i strance s dozvolama boravka. Državni će aparat, među ostalim, moći realno izračunati dohotke po članu kućanstva i indekse razvijenosti. Ministar Primorac tvrdi da podaci iz registra neće biti javno objavljeni, a građani koji će htjeti vidjeti svoje osobne podatke to će moći putem sustava identifikacije. Registar će se puniti podacima iz MUP-a, Ministarstva uprave i raznih državnih zavoda, no neće sve to moći proći i bez samih građana, koji će podatke, na primjer, o vjeri, nacionalnosti i izvanbračnoj zajednici davati samostalno preko on-line alata ili na poziv Porezne uprave. I tu je sad nastao problem. Mediji su, prema onome što je pisalo u prijedlogu na javnoj raspravi, objavili da građanima koji ne dostave podatke Poreznoj upravi prijete prekršajne kazne od 660 do 2650 eura, a oglasio se i Ured pučke pravobraniteljice u kojem ističu da se izjašnjavanjem o vjeri zadire u ljudska prava, uključujući i ona na privatnost i zaštitu osobnih podataka. Ukazali su usput i na moguće probleme s pristupom osobnim podacima koji su zaštićeni, a imat će ih velik broj institucija u kojima radi velik broj ljudi, što može dovesti do zloupotreba i diskriminacije. Jučer je reagiralo i Ministarstvo financija s pojašnjenjem da će se podaci preuzimati iz drugih službenih evidencija, a da samo iznimno građani mogu dobrovoljno prijaviti određene podatke. Dakle, samo ako to žele. Bez obveze. U slučaju nedostave podataka o vjeri i materinskom jeziku neće se, tvrde, naplaćivati nikakva kazna. Sad slijedi analiza primjedbi i prijedloga pristiglih na javnoj raspravi, pa ćemo godine gospodnje 2025. napokon doznati koliko nas i kakvih ima. Bit ćemo napokon svi na broju i postati, kako se to lijepo kaže, uređena država. •

Pristup zaštićenim osobnim podacima imat će velik broj institucija u kojima radi velik broj ljudi, što može dovesti do zloupotreba i diskriminacije