Konzervativna senatorica: Da sam glasala protiv, kćeri mi više ne bi dolazile za Božić
Hoće li i surogat majčinstvo, gej brakovi ili postizanje ciljeva smanjenja ugljika biti uvršteni u ustav, pitaju se sada francuski pravnici
Francuska je postala prva zemlja u svijetu koja je pravo na pobačaj izrijekom uvrstila u svoj ustav. Francuski je parlament tako s velikom većinom od 782 glasa, uz 72 glasa protiv, izmijenio 34. članak ustava kako bi se ženama zajamčila sloboda izbora hoće li pobaciti ili ne. Kad je objavljen broj glasova, prolomio se pljesak uz ovacije, a Eiffelov toranj bio je osvijetljen u znak slavlja uz poruku “Moje tijelo, moj izbor”.
I većina desničara bila ‘za’
Predsjednik Emmanuel Macron rekao je da ponosan i da je ta odluka odaslala “univerzalnu poruku”. U Francuskoj je pobačaj legalan od 1975., a ankete su pokazale da 85 posto javnosti podupire izmjene ustava kako bi se zaštitilo pravo na prekid trudnoće. Prije glasovanja, premijer Gabriel Attal rekao je parlamentu da je pravo na pobačaj, iako je legalizirano, i dalje u opasnosti i prepušteno na milost i nemilost donositelja odluka.
– Šaljemo poruku svim ženama: vaše tijelo pripada vama i nitko ne može odlučivati umjesto vas – rekao je Attal.
Nisu svi zadovoljni tim potezom. Desničarske stranke prozivaju predsjednika Macrona da koristi ustav u predizborne svrhe i da time pokušava ojačati ljevicu. Nisu zadovoljni ni biskupi i Vatikan pa pozivaju da zaštita života bude apsolutni prioritet. Vatikan je poručio da ne može postojati “pravo na oduzimanje ljudskog života”. Pascale Moriniere, predsjednica Udruge katoličkih obitelji, nazvala je odluku parlamenta porazom boraca protiv pobačaja.
– To je i poraz za žene, i naravno, za svu djecu koja neće dočekati svjetlo dana – kazala je. Od 1975. zakon kojim je legaliziran pobačaj mijenjan je već devet puta, a neki pravnici kažu da je abortus zapravo na neki način već bio ustavno pravo. No poučeni primjerom SAD-a, gdje je Vrhovni sud 2022. godine ukinuo pravo na pobačaj, pa je u 21 od 50 saveznih država uvedena potpuna ili djelomična zabrana pobačaja, a negdje to uključuje i zatvorske kazne za liječnike i druge koji pomažu. Na slučaj SAD-a podsjetila je i Laura Slimani iz skupine za prava žena Fondation des Femmes, koja smatra da se tako nešto moglo dogoditi i u
Francuskoj. Čelnica krajnje desnice Marine Le Pen rekla je da Macron koristi to pitanje za skupljanje političkih bodova.
– Glasat ćemo za uvrštenje u ustav jer nemamo problema s tim – rekla je Le Pen. Misli da je pretjerano govoriti o povijesnoj odluci jer nitko ne ugrožava pravo na pobačaj u Francuskoj.
Radi se o 25. po redu amandmanu na temeljni dokument republike, prvom od 2008. Predsjednik Macron muči se s donošenjem zakona i provođenjem reformi, a i unutar stranke ima oponente koji upozoravaju na jačanje desnice, pa mu je ova sloga oko izmjene ustava dobro došla. Politički analitičari kažu da je, uz to, Macron prije europskih izbora u lipnju želio pokazati jasnu razliku između njegove stranke i krajnje desnice na čelu s Marine Le Pen. No Le Pen i konzervativni republikanci osujetili su mu taj plan jer je većina desničarskih parlamentaraca glasovala za izmjene ustava.
Ustavni stručnjaci podijeljeni
Ustavni stručnjaci su podijeljeni. Anne Levade, profesorica prava na Sveučilištu Paris-Sorbonne, rekla je da amandman neće promijeniti apsolutno ništa, a i ona i još neki pravnici pribojavaju se, piše BBC, da bi to moglo potaknuti vlade da i neka druga prava uvrste u temeljni dokument. Hoće li, pitaju, i surogat majčinstvo, gej brakovi ili postizanje ciljeva smanjenja ugljika biti uvršteni u ustav? Pristaše smatraju da se uvrštenje prava na pobačaj jednostavno moralo obaviti kako bi se zaštitili od novog vala “reakcionarnih” društvenih promjena u Europi, koje bi mogle dovesti na vlast one koji žele ograničiti pravo na pobačaj, a podsjećaju i na primjere Malte, Mađarske i Poljske u kojima ograničenja već postoje ili su predmet žustrih rasprava. Prije parlamenta, formulaciju o “zajamčenoj slobodi” odobrio je i Senat. U razgovoru za agenciju AFP nekoliko konzervativnih senatora reklo je da su bili pod pritiskom da odobre amandman.
– Ako glasam protiv, kćeri mi više neće dolaziti za Božić – rekla je jedna senatorica.