Država plaća ceh za poniženje ovršitelja u režiji SDP-ove Vlade
Testovi na alkohol, plastične operacije, tretmani snage, banditi, parfemi i hoteli... Sve se to spominjalo na sjednici Skupštine Varaždinske županije. Nakon što je prije nekoliko tjedana župan Anđelko Stričak (HDZ) rekao da varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj (SDP) vidi bijele miševe, saborska zastupnica SDP-a Barbara Antolić Vupora uzvratila je da je Bosilj spreman donijeti gama test, ali da onda to učini i Stričak. U tu se “raspravu” uključio i županijski vijećnik Ivan Čehok, koji je na sjednici Skupštine rekao da u superizbornoj godini ne bi bilo loše da kandidati predoče liječničke potvrde o sposobnosti obavljanja funkcija, jer bavljenje politikom “zahtijeva psihosomatsku snagu i čvrstinu”. – Župane, saborska zastupnica Antolić Vupora predložila vam je da donesete gama test. Predlažem, pošto vas dobro poznajem i mislim da nemate što skrivati, da već danas napravite taj test. Ali, da ih naprave i svi drugi, pogotovo od 11 sati nadalje. Čovjek ne treba biti pijan da bi vodio grad ili općinu kao da je pijan. Može biti potpuno trijezan pa voditi grad kao da je pijan – rekao je Čehok. Župan Stričak odgovorio je da pristaje na sve preglede, i alfa, i beta, i gama, i što god treba, na alkohol, narkotike... No predlaže da se odazovu i gradonačelnik Bosilj, njegov zamjenik Miroslav Marković i još neki... – Pa da vidimo čija su jetra kao flaša pelinkovca, tko se liječio od kocke,
Varaždinski župan spomenuo plastične operacije svog prethodnika, Čačić razmišlja o tužbi
tko se predozirao pa dobio tretman u bolnici – rekao je župan Stričak, koji je odgovarao i na pitanje o plaći i materijalnim pravima župana i zamjenika župana. Vijećnik iz redova Reformista Željko Bedeković upitao je župana Stričaka hoće li ispuniti predizborno obećanje da dužnost župana obnaša kao volonter uz naknadu, kao bivši župan Radimir Čačić, koji se odrekao plaće i uplaćivao taj iznos u humanitarne svrhe. – Ako govorimo o nekim pravima, moj je prethodnik na dnevnice i korištenje vozila potrošio više od 100.000 kuna, od toga 32.000 za korištenje vlastitog vozila. Bilo je svakakvih putnih naloga, na jednom piše da je trošak 100 kuna, na drugom 120, a na trećem 250. Ili, 12. kolovoza 2019. putuje se u Zagreb, a završi se 150 kilometara dalje, u hotelu u kojem je trošak ručka i smještaja plaćen službenom karticom – odgovorio je Stričak i spomenuo i kupnju parfema za 3000 kuna. – Evo, mogu postaviti pitanje troška plastičnih operacija. Kad uđeš u 80-e i glavni prioritet ti je da ti je lice zategnuto i nategnuto, to više nije estetika, to je pitanje bolesti. Ili, odlazak u Beograd na tretmane snage. Ili, ja nikad nisam postavio pitanje što je Čačićev otac radio u Jugi? – rekao je Stričak na aktualcu.
Radimir Čačić za Večernji list kaže da je Stričak iznio laži. – Notorni lažljivac i klevetnik varaždinski župan Anđelko Stričak, u javnosti poznat po dobivenoj čaši u glavu u stanju potpunog pijanstva, iznosi notorne klevete. Zbog prethodno iznesenih već sam ga tužio, a hoću li i zbog ovih najnovijih, to ću još odlučiti – rekao je Čačić.
Republika Hrvatska ipak nije još i dobro prošla u vezi s ukidanjem javnih ovršitelja odlukom Vlade Zorana Milanovića jer Marko Lapaine iz Varaždina nije jedini koji se parničio s državom, tako da će zbog te kontroverzne političke odluke ipak država platiti poveći ceh. Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini, dosudila je odštetu Romualdu Kantociju i Martini Majcen, a Općinski građanski sud u Zagrebu Mariju Pešiću iz Biograda na Moru. Pešiću je sutkinja dr. sc. Ljiljana Matuško Antonić dosudila 20.000 eura naknade zbog povrede prava osobnosti, 3358 eura za imovinsku štetu, te mu Republika Hrvatska mora isplatiti još 14.931 euro za troškove postupka. Kantociju je sutkinja Romana Mališ dosudila za povredu prava osobnosti 5309 eura (odbila je traženi iznos od 37.162 eura), za naknadu imovinske štete 5345 eura, a Majcen 2654 (odbijeno 39.817 eura) i 2082 eura, a za troškove postupka odlučila je da svaka strana snosi svoje troškove.
Prva odluka Milanovićeve Vlade
Odluka o odgodi pa ukidanju javnih ovršitelja bila je prva odluka Vlade Zorana Milanovića, izglasana na izvanrednoj sjednici Hrvatskog sabora u prosincu 2011. (u 22.30 sati, i za sat i pol do kraja tog dana, potpisao ju je predsjednik države, objavljena je u Narodnim novinama i stupila na snagu), deset dana prije nego što je Zakon o javnim ovršiteljima trebao stupiti na snagu. Ustavni sud je u siječnju 2013. svakom od 71 “javnog ovršitelja” dosudio zadovoljštinu od po 18.000 kuna (2390 eura), ukupno 169.721 euro. Uz dodatak da to ne utječe na pravo sudskog potraživanja odštete. Marko Lapaine je 2012. pokrenuo spor protiv države i, kako nam je rekao, dosuđeno mu je oko desetak tisuća eura, ali je za većinu odštete zbog milijunskog troška za otvaranje ureda odbijen jer da to nije bilo nužno pa je najavio sa svojim zahtjevom ići sve do Strasbourga. Prije dva mjeseca pisali smo da mu je Ustavni sud dosudio i 2295 eura naknade jer je parnica trajala devet godina i pet mjeseci, nerazumno dugo iako je riječ o složenom predmetu.
Pešića je Ministarstvo pravosuđa 24. listopada 2011. imenovalo javnim ovršiteljem za područje Županijskog suda u Zagrebu, a trebao je početi raditi kad položi prisegu i primi povelju o postavljanju. Prisegnuo je 12. prosinca 2012. te kad je ispunio sve uvjete, kako bi pozvao Komisiju Ministarstva na pregled, morao je do kraja 2011. još i napustiti dotadašnju sudsku dužnost jer je očekivano da bi ovršitelji početkom 2012. počeli s radom. Međutim, onda je prvo početak rada odgađan dvaput, pa je služba trajno ukinuta s 15. listopada 2012. godine. Pešić je obrazložio kako je imao legitimna očekivanja da mu prava priznata rješenjem neće biti retroaktivno poništena. Stoga je priložio račune o troškovima za najam poslovnog prostora, vatrootporni ormar, putovanja iz Biograda na Moru u Zagreb radi polaganja javnoovršiteljskog ispita, prisege, na sastanke u Ministarstvu pravosuđa i radi traženja adekvatnog prostora...
Nametnute su mu brojne obveze da bi ga na kraju država onemogućila u početku radu, pa je time na izrazito grub, perfidan, nepravedan i nehuman način povrijedila njegovo ljudsko dostojanstvo. Žalio se i da je kao i svi ostali javni ovršitelji bio izložen medijskoj hajci pokrenutoj od Vlade Zorana Milanovića jer su u medijima prikazivani kao kriminalci ili šerifi koji će radi naplate duga noću upadati u stanove, skidati ljude do gola, otimati im imovinu, pa su i na sjednici Vlade nazivani paradržavnim elementom. K tome, godinu dana bio je u stanju neizvjesnosti, nemogućnosti organiziranja života te mu je narušen duševni mir tijekom dvije godine. Iz Ministarstva su ga prvo požurivali s razrješenjem od sudačke dužnosti, da bi ga nakon dan ili dva ista osoba nazvala rekavši mu kako se nada da nije tražio razrješenje jer od svega neće biti ništa. Pukim slučajem nije razriješen sudačke dužnosti jer DSV nije radio od studenoga 2011. do kraja siječnja 2012. godine. Imao je i neugodnosti, osjećao se poniženo, postiđeno i prevareno. I morao se vratiti u radnu sredinu od koje se oprostio organizirajući domjenak. Pešić je u međuvremenu bio i predsjednik Općinskog suda u Zadru, ali je 23. siječnja razriješen, dok mu je sudačka dužnost odlukom DSV-a pod suspenzijom zbog pravomoćnog rješenja USKOK-a o pokretanju istrage zbog sumnje u zloporabu položaja i ovlasti te krivotvorenja službene dokumentacije u vezi sa službenim putovanjima u Zagreb.
Povreda časti i ugleda
U postupku su svjedočila još dvojica “ovršitelja”. I oni su doživjeli strašan šok i poniženje pa su svjedočili kako su se oni i Pešić zbog toga osjećali, međusobno se žalili i bodrili jer su imali životne i obiteljske planove u vezi s novom službom.
Sutkinja je ocijenila neutemeljenim tvrdnje države o nepostojanju štetne radnje jer je ona nalazi u tome što je država propustila donijeti odgovarajuću odluku radi rješenja statusa javnih ovršitelja pa su se time ostvarile pretpostavke odštetne odgovornosti po Zakonu o obveznim odnosima. Odgovornost države proizlazi i iz ustavne odredbe po kojoj država odgovara zbog kršenja obveza i prava pojedinaca neovisno o tome radi li se o kršenju od strane zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti, a postoji i objektivna odgovornost države prema Zakonu o sustavu državne uprave. Kakav god bio javni interes, ne mogu se ignorirati prava pojedinaca.
S obzirom na stajališta Ustavnog suda, sutkinja je utvrdila odgovornost države i protupravno postupanje. Ali nije dala za pravo Pešiću da je država trebala nešto poduzeti zbog medijske kampanje protiv javnih ovršitelja, što je argumentirala slobodom izražavanja. Nije mu dopustila ni preinaku tužbe radi odštete za izmaklu dobit od početka 2018. do 70. godine života.
Pešić je tražio odštetu od 39.817 eura (300.000 kuna). Sutkinja je ocijenila da je povreda časti i ugleda tužitelja bila teška te mogla izazivati intenzivnu duševnu bol pa je dosudila 20.000 eura. Argumentacija je i u drugoj parnici vrlo slična. Država se na obje presude može žaliti.
Za naftom i plinom tragat će odsad zajednički, a ove godine u Sisačko-moslavačkoj županiji planiraju četiri nove istražne bušotine. Da su potpisali sporazum o suradnji na istražnom području SAVA-07 (SA07), priopćili su jučer iz Ine i Vermilion Zagreb Explorationa pa pojasnili da će nacionalna naftna kompanija imati 40 posto udjela u SA-07, dok će
Vermilion zadržati 60 posto te poziciju operatera.
– Potpisivanjem partnerskog ugovora Ina i Vermilion zajednički će tragati za novim nalazištima nafte i plina u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je smješten veći dio istražnog područja SA-07. Akvizicija novih geofizičkih podataka i geološke interpretacije već je provedena, a 2024. godine bit će izrađene četiri nove istražne bušotine. Ugovor je koristan za obje strane s obzirom na blizinu postojeće Inine infrastrukture za proizvodnju nafte i plina koja će se koristiti prema prethodno dogovorenim uvjetima – kazali su novi partneri, koji ističu i da blizina infrastrukture može osigurati “potrebne preduvjete za ubrzavanje procesa izdavanja dozvola”. Kako je pojasnio član Uprave Ine Miroslav
Skalicki, na ovaj način tvrtka proširuje istražni portfelj, a potpisivanjem samog sporazuma čini “bitan korak prema zajedničkom istraživanju i razradi na istraživačkom bloku SA-07”.
– S obzirom na to da Ina posjeduje sve potrebne kapacitete, kao i dugogodišnje iskustvo, vjerujemo da će ovaj projekt donijeti međusobne koristi i pridonijeti energetskoj sigurnosti Hrvatske – rekao je Skalicki, dok je operativni direktor Istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Ini Josip Bubnić dodao da će u partnerstvu nastaviti surađivati s regulatornim tijelima “kako bi što prije istražili i priveli proizvodnji potencijalno novootkrivena plinska i naftna polja”.
– Zadovoljstvo nam je što smo partneri s Inom na istražnom bloku SA-07 u Hrvatskoj. Kao najveća naftna i plinska tvrtka u Hrvatskoj, Ina ima dugogodišnje iskustvo i donosi lokalno znanje te stručnost koji će igrati ključnu ulogu u razvoju ovog bloka i nadopuniti Vermilionovo 30-godišnje međunarodno iskustvo u istraživanju i razvoju naftnih i plinskih projekata diljem svijeta. Vermilion dijeli istu predanost kao i Ina prema odgovornom razvoju hrvatskih prirodnih resursa na način koji integrira ekonomske, okolišne i društvene čimbenike u korist hrvatskih građana. Radujemo se suradnji s našim novim partnerom i doprinosu energetskoj sigurnosti Hrvatske – rekao je Jeff Davies, direktor Vermilion Zagreb Explorationa. Kako su poručili iz Ine, ugovor novih partnera podložan je prethodnom odobrenju Vlade.