Banke vraćaju kamatu na štednju na 0,02 posto

U lipnju se očekuje prvo snižavanje kamata u eurozoni, banke već srezale oročenja iznad šest mjeseci

Bez obzira na to što inflacija usporava, Europska središnja banka zadržala je ključne kamatne stope na dosadašnjoj razini od visokih 4 do 4,75 posto jer nisu posve sigurni da imaju kontrolu nad inflacijom i rastom cijena. Bojazan da bi se pad inflacije mogao zaustaviti vezan je za rast plaća te utjecaj ratnih zbivanja na troškove energije i transporta. Tržišni analitičari vjeruju da bi prvo smanjenje kamata moglo nastupiti u lipnju te su se banke već počele ponašati u skladu s takvim očekivanjima. “Spore na okidaču” kad se radilo o povećanju kamata na štednju, banke su već počele rezati štediše pa je svugdje u eurozoni prisutna pojava da su kamate na kratkotrajno oročenu štednju u razdoblju do šest mjeseci veće nego na dulja oročenja. Banke u Hrvatskoj kad je o tome riječ nisu nikakav izuzetak ni tri mjeseca nakon što su krenule s povećanjem kamata na štednju, sad ih već lagano smanjuju, tako da će od proljeća 2025. godine štednja u bankama donositi zanemarivih 0,02 posto.

Vraćaju se na 0,02%

Provjerili smo stanje u dvije najveće banke u Hrvatskoj pa tako na štednju oročenu do šest mjeseci Zaba nudi 2,10 posto kamate, a PBZ 1,5 ili 1,6 posto, dok kod oročenja na godinu dana kamata pada na 0,8 do 1 posto. Oročenja dulja od godinu dana gotovo da i nemaju kamate pa su se u PBZ-u vratili na gotovo zanemarivih 0,02 posto. Nije stoga ni čudno što se privatna štednja građana seli prema državnim vrijednosnim papirima, a u petak je sjela i zarada na kamatama (3,67 posto) na hrvatske obveznice kupljene prije godinu dana. Europska središnja banka vjeruje da će prosječna inflacija u eurozoni ove godine pasti na 2,3% (u odnosu na raniju projekciju od 2,7%) jer se cijene energenata stabiliziraju. Ovih je dana, naprimjer, cijena plina prvi put pala na razinu na kojoj je bila prije dvije godine, odnosno prije početka rata u Ukrajini. Snižavanje kamata već u lipnju pogodovalo bi državama koje već sada imaju nisku inflaciju, no Hrvatska je po inflaciji i dalje znatno iznad prosječnih vrijednosti. Povijesno povećanje plaća u javnom sektoru moglo bi dodatno pogurati rast cijena, no domaću potrošnju diže i puno novca iz sive zone, samo što se time nitko ne bavi niti u Hrvatskoj postoji ozbiljnije istraživanje koje se pokazalo razmjere sive ekonomije.

3,4 puta manje nego u Njemačkoj

Kad je riječ o plaćama, Hrvatska je tek prošle godine išla na veće povećanje neto plaća. Podaci Eurostata o godišnjim neto plaćama za 2022. godinu pokazuju da je prosječna hrvatska godišnja plaća te godine iznosila 10.864 eura za samca bez djece te je bila treća najniža plaća u EU. Iza nas su za oko dvije tisuće eura bile Bugarska i Rumunjska te sa stotinu eura manje godišnje plaće Mađarska. U Slovačkoj je prosječna plaća bila 11.760 eura, u Poljskoj 12,0 eura, Sloveniji, Grčkoj i Portugalu oko 15,5 tisuća, Italiji 24,1 tisuća, Njemačkoj 34,4 tisuće eura, Austriji 35,8 tisuća i Irskoj 39,6 tisuća.

Hrvatska i s 15-postotnim povećanjem neto plaća u prošloj godini i dalje zaostaje za plaćama u odnosu na okruženje, tako da ne čudi da se sve više slabije plaćenih radnih mjesta u sektoru usluga popunjava radnicima iz inozemstva. Zadnji podaci pokazuju da svugdje u Europi, pa i kod nas, inflaciju više ne gura hrana, već usluge.

– Domaća inflacija uvelike je uvjetovana uslugama, koje su većinom radno intenzivne i stoga vrlo osjetljive na kretanje plaća – kazala je šefica Europske središnje banke Christine Lagarde. Središnji se bankari nadaju da će povećanje plaća poduzetnici pokriti smanjenjem povlačenja dobiti te tako ublažiti utjecaj rasta plaća na inflaciju.

Kad je u pitanju Europa, sve su oči, zapravo, uprte u vodeću njemačku ekonomiju, koja ostaje bez ključnih stupova na kojima se Njemačka razvijala posljednjih godina, a to su bili jeftina energija iz Rusije, ekspanzija u Kini, slobodna svjetska trgovina i bezuvjetno sigurnosno jamstvo SAD-a. Procjenjuje se da će njemačka ekonomija ove godine rasti između minus 0,2 do plus 0,2, dok bi god nas povećanje moglo biti oko tri posto.

Prosječna godišnja plaća u RH 10.864 eura, u Sloveniji 15.500, Italiji 24.100, Njemačkoj 34.400, Austriji 35.800 i Irskoj 39.600