Iz Alžira piše Hassan Haidar Diab
Nema sumnje da je pozornost globalnih političkih i gospodarskih krugova bila usmjerena na summit Foruma zemalja izvoznica plina u njegovu sedmom izdanju u Alžiru, koji je održan u Međunarodnom konferencijskom centru Abdellatif Rahal od 27. veljače do 2. ožujka. Forum zemalja izvoznica plina uključuje 12 stalnih članica – Alžir, Boliviju, Egipat, Ekvatorijalnu Gvineju, Iran, Libiju, Nigeriju, Katar, Rusiju, Trinidad i Tobago, Ujedinjene Arapske Emirate, Venezuelu – i 7 članica promatrača – Angolu, Azerbajdžan, Irak, Maleziju, Mozambik, Peru i Mauretaniju, koja je na summitu dobila status stalne članice. Forum zemalja izvoznica plina je međuvladina organizacija koja predstavlja najvažnije zemlje izvoznice plina u svijetu. One zajedno imaju 70 posto dokazanih globalnih rezervi plina, čine više od 40 posto tržišne proizvodnje, 47 posto izvoza plinovoda i više od polovine globalnog izvoza ukapljenog prirodnog plina. Summit je imao za cilj dovesti do novih uvjeravanja u pogledu osiguranja opskrbe tim energentom na globalnoj razini uz istovremeno očuvanje zadovoljavajućih cijena za proizvođače i potrošače kao i predstaviti temelj za novu geopolitičku viziju te stvoriti novi blok za kontrolu cijena slično OPEC-u za naftu, kao pokušaj kontrole receptivnog tržišta i prelaska sa savjetodavne prirode foruma na obveznu prirodu njegovih odluka, pogotovo nakon što se jednadžba plina promijenila u svjetlu rusko-ukrajinskog rata, koji čini summit u Alžiru važnim za oblikovanje budućeg energetskog tržišta. Kao posljedice trenutačnih geopolitičkih napetosti na tržište plina, zbog rusko-ukrajinskog rata, cijene plina dosegnule su povijesno rekordne razine tijekom prvih šest mjeseci 2022. godine. Isporuke ruskog plina Europskoj uniji pale su sa 150 milijardi kubnih metara 2021. na 43 milijarde kubnih metara 2023. godine. Cijena na europskim tržištima porasla je, prema statistikama Energy Institute of BP, s 3 dolara za milijun britanskih toplinskih jedinica u 2020. na 37,48 dolara u prosjeku u 2022., prema nizozemskom TTF indeksu za europske cijene plina. Isti trend zabilježen je u cijenama i na njemačkom i britanskom tržištu jer je rast dosegnuo 160% u 2022. odnosno 270% u 2023. u usporedbi s 2021. godinom. To se također odnosi i na azijska tržišta, budući da je cijena na japanskom i južnokorejskom tržištu porasla na 33,98 dolara za milijun britanskih toplinskih jedinica, nakon što je 2020. iznosila oko 4,39 dolara.
Alžirski ministar energetike i rudarstva Mohamed Arkab kazao je kako je to “summit velikih izazova”.
”Usredotočili smo se na suradnju između glavnih zemalja proizvođača s ciljem osiguranja stabilnosti globalnih tržišta plina i suočavanje s izazovima koji se mogu pojaviti u potražnji za ovim čistim izvorom”, kazao je ministar Mohamed Arkab dodajući da su se rasprave usredotočile na ispitivanje mehanizama suradnje kako bi se osigurala globalna energetska sigurnost te na važnost osiguravanja ponude i potražnje kao i služenja zajedničkom interesu desetljećima.
”Summit je naglasio potrebu zaštite globalnih tržišta plina od svih upletanja i regulatornih okvira koji bi dali prednost interesima jedne strane nad drugom. Summit je strateški događaj od iznimne važnosti u području energije za cijeli svijet”, naglasio je ministar Mohamed Arkab. Koliko je važan bio taj summit, dokazuje i činjenica da su na njemu osim domaćina, predsjednika Alžira Abdelmadjida Tebbounea, sudjelovali i predsjednici Irana Ebrahim Raisi, zatim Tunisa Kais Saied, katarski emir Tamim bin Hamad Al Thani te mnogi drugi predstavnici zemalja izvoznica plina. Šefovi država i vlada zemalja članica Foruma zemalja izvoznica (GECF) jednoglasno su na summitu donijeli deklaraciju kojom su naglasili važnost prirodnog plina kao izdašnog i fleksibilnog energenta te podcrtali važnost održivoga gospodarenja i stabilnih komercijalnih plinskih aranžmana.
”Alžirska deklaracija jednoglasno je prihvaćena. Ona je pozitivna, uključujuća, sadržajna i gleda u budućnost”, rekao je glavni tajnik GECF-a Mohamed Hamel. Dokument naglašava apsolutna i stalna suverena prava članica foruma nad vlastitim izvorima prirodnog plina, kazao je. Potpisnici ističu da će se deklaracijom ojačati uloga foruma te poticati korištenje resursa prirodnog plina u državama članicama, promičući održivi razvoj koji koristi podjednako proizvođačima i potrošačima. Naglašena je važnost suradnje i koordinacije među državama članicama za razvoj istraživanja, inovacija i prijenosa znanja i tehnologija povezanih s prirodnim plinom.
”U deklaraciji piše da je izuzetno važno osigurati potražnju za prirodnim plinom te uspostaviti transparentne i nediskriminirajuće zakonske i regulatorne okvire, uz predvidljive energetske, trgovinske, fiskalne i ekološke mjere”, kazao je Hamel. Istaknuta je i važna uloga prirodnog plina u lancu vrijednosti petrokemijske, ali i općenito kemijske industrije, uključujući industriju gnojiva. Među ostalim, napomenuta je i važnost srednjoročnih i dugoročnih ugovora o prirodnom plinu te pravednih i stabilnih cijena kao i stalnih ulaganja u područja prirodnog plina za povećanje energetske sigurnosti i podršku razvoju otpornih energetskih sustava. Isto tako, deklaracija promiče prirodni plin kao izdašan, dostupan, fleksibilan i pouzdan izvor energije, uz iskorištavanje i razvoj tehnologija prirodnog plina koje su ekološki prihvatljivije, učinkovitije i održivije. Podupire se i temeljna uloga dugoročnih ugovora o prirodnom plinu uz određivanje cijena prirodnog plina na temelju indeksa nafte i naftnih derivata kako bi se osigurala stabilnost ulaganja u razvoj izvora prirodnog plina. Šefovi država i vlada pozdravili su pridruživanje Mozambika i Mauretanije te zahtjev za članstvo Senegala. Alžirski ekonomski stručnjak Mustafa Sayej vjeruje da summit dobiva veliku važnost u svjetlu trenutačnih geopolitičkih uvjeta te da Alžir igra važnu ulogu u globalnoj plinskoj industriji zahvaljujući svojim velikim zalihama.
”Summit je rezultirao jasnijom