Blaži kriteriji donijeli oko 6000 novih primatelja nacionalne mirovine

Pravo na naknadu imaju stariji od 65 koji žive u Hrvatskoj deset godina, nemaju redovnu mirovinu i imaju manje od 300 eura dohotka po članu obitelji

Gotovo šest tisuća osoba starijih od 65 godina više nego lani dobit će u petak nacionalnu naknadu za starije osobe, mnogi među njima i prvi put. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje javlja da će 15. ožujka isplatiti 150 eura takozvane nacionalne mirovine za 12.703 osobe, većinom žene koje nisu nikada bile zaposlene ili su imale manje od 15 godina staža te nisu mogle dobiti redovnu mirovinu. Prošli mjesec naknadu je primilo oko 9800 osoba, dok se u prosincu 2023. godine i ranijih mjeseci broj primatelja kretao oko 7 tisuća. Veći broj starijih ljudi stekao je pravo na isplatu nacionalne mirovine nakon što je Vlada ublažila i promijenila zakonske uvjeta za stjecanje prava na naknadu, a novosti su stupile na snagu 1. siječnja 2024. godine.

Lani je mjesečna nacionalna mirovina iznosila 120 eura, a od siječnja je povećana za 30 eura. I dalje će to biti manje od iznosa redovne mirovine koju neka osoba može dobiti za minimalnih 15 godina staža, što je nakon posljednjeg usklađenja oko 189 eura. Kada je 2021. godine Plenkovićeva Vlada uvodila tzv. nacionalnu mirovinu, očekivala je da će je primati oko 21 tisuća starijih osoba, no na kraju je broj primatelja bio trostruko manji.

Uz dob od 65 godina, prvi eliminacijski uvjet bilo je 20 godina neprekidnog boravka u Hrvatskoj, što je od početka ove godine spušteno na deset godina.

Nadalje, veći je i dohodovni cenzus obitelji, što je na kraju dovelo do toga da se u dva mjeseca broj primatelja nacionalne naknade povećao za blizu šest tisuća. Dvije tisuće ljudi ranije je bilo odbijeno jer su živjeli u Hrvatskoj kraće od 20 godina tako da se mnogima od njih isplati ponoviti zahtjev. Što se tiče prihoda kućanstva, dohodovni cenzus povećan je na 300 eura po članu, što znači da će nacionalnu naknadu moći tražiti i žena koja živi u dvočlanom kućanstvu, a njezin suprug ima do 600 eura mjesečne mirovine, odnosno manje od 4500 kuna mjesečno. Nema kontrole imovine kod stjecanja prava na nacionalnu naknadu, kao što je to slučaj sa socijalnom pomoći.

Protekle tri godine isplatu naknade tražilo je oko 15 tisuća građana, ali je svaki drugi odbijen jer nije zadovoljio dosadašnje kriterije. Novost je i da poštari mogu donositi naknadu za starije na kućnu adresu ako to korisnici zatraže, kao što je to ranije bio slučaj s mirovinama. Primatelji nacionalne mirovine ne smiju istovremeno primati socijalnu pomoć, a to pravo nije omogućeno ni ljudima koji su sklopili ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju. Zahtjev za nacionalnu naknadu može se podnijeti bilo kada, i to osobno u područnoj ustrojstvenoj jedinici HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, preporučeno poštom ili elektroničkim putem u sustavu e-Građani.

Požega više neće biti slijepo crijevo na prometnoj karti Hrvatske. Naime, u sjedištu Hrvatskih cesta u Zagrebu ovih su dana otvorene ponude za izgradnju dionice brze ceste u dužini od 14,75 km od Požeškog Brestovca do čvorišta Godinjak kod Nove Gradiške (I i II faza).

O projektu brze ceste kojom bi se sjedište Požeško-slavonske županije povezalo s autocestom A3 i kojom bi se riješio dugogodišnji problem njezine prometne izoliranosti govori se već desetljećima, ali njezina gradnja još nije započela. Projekt svih projekata, kako ga nazivaju u ovom dijelu Hrvatske, trebao bi imati snažan utjecaj na daljnji gospodarski razvoj sjedišta županije i okolice, no njegova realizacija unatoč brojnim najavama nije se pomaknula s mrtve točke. Ipak, čekanju bi uskoro mogao doći kraj.

– Javno otvaranje ponuda za izgradnju dionice brze ceste Brestovac Požeški – čvorište Godinjak bilo je 11. ožujka 2024. godine. U tijeku je pregled i ocjena ponuda, a odluka o izvođaču radova nije donesena – odgovorili su na naš upit iz Hrvatskih cesta.

Kako doznajemo, brzu cestu vjerojatno će graditi kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation, koja je dala najnižu ponudu vrijednu 160 milijuna eura (bez PDV-a). Ista tvrtka gradila je i Pelješki most. Uz kineskog izvođača, na natječaj su se javili i iz Zajednice ponuditelja Strabag i Osijek Koteks, ali njihova ponuda bila je skuplja, 180 milijuna eura (bez PDV-a). Drugih ponuda nije bilo.

Podsjetimo, iz Hrvatskih cesta prije su izvijestili kako su projektom 16 km duge brze ceste Požega – Staro Petrovo Selo predviđene četiri faze izgradnje. U prvoj fazi obavit će se izmještanje, odnosno zaštita elektroenergetskih instalacija i napajanje električnom energijom po cijeloj duljini trase od Požeškog Brestovca do čvorišta Staro Petrovo Selo, tj. spoja na autocestu A3. U drugoj fazi gradit će se desni kolnik ceste na poddionici od Požeškog Brestovca do Godinjaka, u trećoj poddionica od Godinjaka do Starog Petrovog Sela, a u četvrtoj fazi lijevi kolnik ceste od Požeškog Brestovca do Godinjaka.

Predviđeni rok završetka radova je 48 mjeseci.