Europa krenula u veliki projekt ozelenjavanja glazbene industrije
Izgažena trava, smrad piva i urina, polomljeni šatori i plastične čaše kamo god se okreneš prva su predodžba koja dolazi kada zamislimo jutro nakon glazbenog festivala. Velika okupljanja poput Coachelle, pa i nekih naših festivala, godinama su bili ozbiljan faktor zagađenja, kako karbonskim emisijama i smećem tako i agresivnim svjetlima i bukom koja rastjeruje životinje.
Okupljanje u Zagrebu
U eri velikog osvještavanja utjecaja koji imamo na okoliš i to se polako mijenja, a veliki faktor u budućem ozelenjavanju glazbenih i srodnih festivala mogle bi biti milijarde eura koje Europska komisija ulaže u “ozelenjavanje” svojih industrija. Tim povodom u Zagrebu je održana i prva međunarodna konferencija “Green moves EU music”, na kojoj se na temelju konkretnih primjera i iskustva međunarodnih kolega govorilo o načinima na koje glazbena industrija može pomoći u smanjivanju globalne klimatske krize, ali i dobiti europska sredstva koja će joj u tome pomoći.
– Nakon pandemije zabilježen je veliki porast broja koncerata i glazbenih događanja, to je industrija koja brzo raste pa moramo smanjiti njezin ugljični otisak i pokušati naći rješenja da postane zelenija. Klimatska kriza ostat će s nama i generacijama koje dolaze. Nema industrije koja ne može i ne treba doprinijeti na bilo koji način – rekla je ministrica Nina
Obuljen Koržinek naglasivši da će i njezino ministarstvo za tu namjenu osigurati oko trideset milijuna eura.
Svakako najzanimljiviji dio konferencije bio je predstavljanje dobrih praksi iz drugih zemalja, a tu je zabljesnuo Jose Mateus Alves s portugalskog Boom festivala. Taj festival, koji se već 22 godine održava u ruralnom dijelu Portugala, odlučio je ostaviti prirodu u boljem stanju nego što su je pronašli. Velik je to izazov za manifestaciju koja svake godine privlači oko 40 tisuća ljudi, no rezultati koje su postigli nevjerojatni su.
– Na Boomlandu kombiniramo glazbu, kulturne i ekološke programe s naglaskom na održivost u svakom smislu, od prirodnih toaleta zahvaljujući kojima u jednom festivalskom izdanju proizvedemo gotovo šezdeset tona komposta do dugoročnih projekata reforestacije i povećanja bioraznolikosti kraja u kojem se naš festival održava. Ulaznice se rasprodaju prije nego što uopće objavimo izvođače jer ljudi prepoznaju širu priču koju radimo i dolaze nam i zbog nje – rekao nam je Alves, inače koordinator za okoliš i održivost Booma.
Njegov festival posvećen trance glazbi, rasprostranjen na 186 hektara nekoć neplodnoga, izrazito suhog tla, počiva na principima permakulture – posadili su više od tisuću stabala pažljivo biranih vrsta čime su uspjeli spustiti temperaturu spaljene zemlje, izgradili dva pogona za preradu otpadne u pitku vodu koja sada navodnjava širi krajolik, imaju vlastite vrtove u čijem održavanju pomažu i posjetitelji festivala, koriste se isključivo biorazgradivi materijali, a svi festivalski ostaci recikliraju se ili pretvaraju u kompost koji se stavlja na raspolaganje lokalnim proizvođačima ekološke hrane koja se nagodinu poslužuje na festivalu.
Velik potencijal Hrvatske
Sve festivalske strukture izgrađene su od recikliranih viškova plastike iz autoindustrije, stotine kilograma napuštenih šatora svake godine prerađuju u festivalske suvenire, a kartonski šatori daju se farmerima za prekrivanje tla zimi. Tijekom festivalskih tjedan dana prikupe i oko 43 tone stakla, 55 tona papira, 78 tona metala i 89 tona plastike koje odvoze u reciklažne pogone. Ogromna je to operacija koja je uspjela postići i financijsku održivost – na njihovu festivalu nećete pronaći logotipe velikih tvrtki jer većina prihoda dolazi od reciklaže, prodaje ulaznica i ugostiteljstva. Pazi se i na inkluzivnost, što godišnje omogući da na festivalu uživa i dvjestotinjak osoba s invaliditetom te oko 700 djece.
– Duboko vjerujem i mislim da smo dokazali da čak i veliki glazbeni festivali mogu biti sredstvo za transformaciju čovjeka i prirode. Ako smo mi to uspjeli u sušama uništenom dijelu Portugala, koliko biste tek mogli učiniti vi, u ovoj predivno zelenoj zemlji koju trebate čuvati – poentirao je Jose Mateus Alves za kraj.
Oprah Winfrey za mentorstvo smatra da je ono jedan od najvažnijih odnosa u kojem možete biti, a Steven Spielberg kaže da je mentorstvo dar koji jedna osoba daje drugoj, a čija je vrijednost nevjerojatna. Večernji list već šesti ciklus, u suradnji sa časopisom Zaposlena, upravo je na tom tragu, okuplja iskusne poslovnjakinje s jedne strane te s druge žene koje žele da im netko iskusan u biznisu pokaže smjer u kojem će nastaviti karijeru.
U zagrebačkoj Esplanadi započeo je ove srijede novi nastavak projekta “Mentorstvo kao oblik networkinga među ženama”. Podršku je dao čak i kanadski premijer Justin Trudeau.
Poruka premijera Trudeaua
– Pametno je osnaživati žene, time i vaše gospodarstvo raste u svim sektorima. Kada žene mogu slobodno i ravnopravno sudjelovati u gospodarstvu, ali i u društvu, ono napreduje. Vjerujem da će i mentorice i njihove mentijke biti osnažene ovim projektom, ali da će i nova znanja i iskustva podijeliti s drugim ženama, te time biti i primjer i ponos ovog programa – poručio je Trudeau iz kanadske prijestolnice Ottawe, a njegove je riječi prenijela Synthia Dodig, savjetnica za trgovinu u kanadskom veleposlanstvu, inače i jedna od mentorica u programu, te dodala:
– Kanadsko veleposlanstvo sudjeluje već četiri godine u projektu Večernjeg lista, a on je itekako važan jer podiže svijest koliko je mentorstvo važno u osnaživanju žena.
Ana Gruden, urednica časopisa Zaposlena i voditeljica projekta, kazala je:
– Mentorice svoje vrijeme i znanje daju kolegicama koje imaju manje iskustva i kojima na profesionalnom putu treba podrška. Važno je i što mentijke vjeruju da će im projekt pomoći u razvoju i karijeri. Najvažnije, kako već šestu godinu organiziramo mentorstvo, mnoge se gospođe uključuju u projekt po preporuci onih koji su kroz njega prošle, zadovoljne su, i to nam je pokazatelj da radimo dobru stvar.
Renata Pucar iz tvrtke BAT, koja je jedan od sponzora projekta, uz veleposlanstvo Kanade, Gorenje, HGK, PIK Vrbovec, Selvitu, Telemach, Končar…, a također sama mentor
Ivana Krajinović, direktorica i članica Uprave Večernjeg lista: Nekada treba krenuti i po stazi koja nije predviđena, koja nije već utaban put, već onaj za koji vi mislite da je pravi
dodaje:
– Važno je izgraditi profesionalnu moć kod žena, a dio toga je i mentorstvo, koje je recipročan proces, jer učimo jedni od drugih. Muškarci će se na poslu možda lakše povezati, otići na pivo ili nogomet, a mi nakon posla itekako imamo mnogih obaveza, od brige o obitelji, kućanstvu i tako dalje, a ovaj način je idealno povezivanje.
Pametni uče na greškama
I prva žena Večernjeg lista Ivana Krajinović poslala je ohrabrujuće poruke mentoricama i njihovim mentijkama.
– U našem listu tema rodne ravnopravnosti nije tema za diskusiju, imamo 58 posto žena u tvrtki, a ravnopravnost i na vodećim pozicijama. Večernji oduvijek potiče dijalog te teme koje unapređuju društvo pa nam tako ni tema žena koje su na vodećim ulogama nije strana. Iza mene je 25 godina karijere i vjerujem kako i same imamo odgovore na sva poslovna pitanja, ali možda ne i dovoljno samopouzdanja. Nekada treba krenuti i po stazi koja nije predviđena, koja nije već utaban put, već vas ohrabrujem da krenete putem za koji vi mislite da je pravi. I vrlo vjerojatno nećete pogriješiti – rekla je mentijkama direktorica lista i članica Uprave.
Lana Velimirović Vukalović, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta u Varaždinu, bila je i sama mentijka, a zatim i – mentorica.
– Iskustvo je prekrasno, stvorila sam nova prijateljstva, a pogotovo sa svojom mentoricom Snježanom Bahtijari. Moja je poruka novim mentoricama i mentijkama da budu otvorene jedna prema drugoj, pa i za kritiku, ali i samokritiku. Treba se usuditi pitati, boriti za veća i bolja znanja te slušati tuđa iskustva. Nitko od nas ne može funkcionirati sam, važno je povezati se, i ostati povezan. I to se kasnije multiplicira, a znaje se dijeli. Na kraju, sa svojom mentoricom imam osjećaj da zauvijek imam anđela čuvara, kojem se uvijek mogu obratiti.
Ana Balić, vlasnica Zdravog pinkleca je dodala:
– Ne treba mlađima netko tko će govoriti “stara, to ti je super, to je odlična ideja”, ili ih samo podržavati riječima “možeš ti to!”, već je ova suradnja sjajna prilika, jer se razvija odnos u kojem će i ono što mislite da u poslu znate, shvatiti da možete još i bolje.
Među mentijkama su žene iz IT biznisa, naftne industrije, komunikacijski tvrtki, farmaceutike...
– Pametni uče na tuđim greškama – govore mentijke.
Antonija Kos, voditeljica nabave u Huaweiju, poručila je:
– Smatram da žena ženi nije vuk i to ne smije biti, već možemo jedne od drugih jako puno naučiti. Veselim se što su u periodu koji slijedi, u ovim druženjima koja će trajati od ožujka sve do rujna, stjecati nova iskustva.
Ivona Rebrović Smetko je dodala:
– U banci sam poslovna analitičarka, iza mene je devet godina stresnih situacija, a uvjerena sam da ću ovdje pronaći odgovore na pitanja kako uspješno nastaviti karijeru.
Ivana Ivančić Medved iza sebe ima 26 godina radnog iskustva, no i dalje želi usvojiti nova znanja.
– Iz obrazovnog sam sustava, profesorica sam hrvatskog jezika i književnosti, diplomirana knjižničarka, pa i sada, nakon četvrt stoljeća rada, svjesna sam da mi i dalje netko savjetima može pomoći, usmjeriti me na način da sve te kompetencije koje sam stjecala tijekom života u budućnosti mogu biti nekome interesantne, a meni isplative.
Novi korak u životu
Sličan stav ima i Jasna Bojanić Dujmović:
– Voditeljica sam u velikoj komunikacijskoj kompaniji, ali na tome ne kanim stati, već želim širiti svoja znanja i iskustva. Vidim lijepu sponu između mentorstva i novog koraka u mom životu. Bez obzira na to koliko iskustva imamo, smatram da je mentorstvo u svakoj dobi života itekako dobro došlo.
U ovom ciklusu 20 mentijki vodit će 15 mentorica, a one su Snježana Bahtijari, Andrijana Vinter, Synthia Dodig, Laura Orlić, Marica Dusper, Ana Miličević, Marija Kalinić, Dunja Šimunić Mehdin, Kristina Hustić, Ivanka Ćosić-Prižmić, Breda Ivanović, Ines Šuvak Mora, Stella Nišević, Renata Pucar i Andreja Vukojević.