Divlji deponiji bujaju, iznos kazni četiri puta manji od troška sanacije
To vam je igra mačke i miša, jedni bace, drugi počiste i opet se u krug naganjaju, govori gospodin Miro iz Novog Zagreba. Gotovo svakoga dana prolazi, kako kaže, između dva rugla. S jedne strane zelena zgrada u Utrinama koja, nikad useljena, propada već više od desetljeća dok u nju zalaze sumnjivi tipovi, a s druge strane nekadašnje reciklažno dvorište koje je postalo divlje odlagalište otpada.
Najgore je u Novom Zagrebu
– Besramno, ovo nije neki zabačeni kutak, ovo je uz cestu, i to na Sarajevskoj dvije minute od rotora u Zapruđu. Gradska gospoda ovdje najavljuju gradnju novog južnog ulaza u grad, tramvajsku prugu, aveniju, kaj sve već ne, a ne mogu sanirati divlji deponij – nezadovoljan je Miro. Iako smo pored Vojarne Croatia i tek pet minuta vožnje automobilom od gradskog odlagališta otpada Prudinec-Jakuševec te službenog reciklažnog dvorišta, prizor uz Sarajevsku je sablažnjujući. Napuštena zgrada i dvorište ograđeno betonskim blokovima nije spriječilo nepoznate počinitelje u odlaganju otpada, i to kakvog. Od igle do lokomotive, ali ne u pozitivnom smislu, jer ondje su narkomanske šprice, automobilske gume, branici, blatobrani, televizori pa čak i WC školjke “sa sadržajem”... gnjusni niz se nastavlja. U krugu “reciklažnog dvorišta” koje to više nije nalaze se i kontejneri koji su izgorjeli u požaru prije tri godine.
No ovo je tek kap u moru i ne primjećuju to samo Zagrepčani, već i službena gradska statistika, odnosno Izvješće o lokacijama i količinama protuzakonito odbačenog otpada, troškovima i mjerama za sprječavanje, a koje će se naći pred zastupnicima u Gradskoj skupštini ovoga četvrtka. Na 37 stranica pobrojene su najkritičnije točke, priložene su i fotografije te podaci.
”Tijekom 2023. komunalni redari izrekli su 1222 prekršajne mjere u novčanom iznosu od 287,5 tisuća eura, od čega se 1213 prekršajnih mjera odnosi na odbacivanje otpada, a devet mjera na paljenje otpada. Fizičkim osobama izrečeno je 408 prekršajnih mjera, fizičkoj osobi obrtniku izrečene su 34, a pravnim osobama 780 prekršajnih mjera”, stoji u dokumentu.
Navodi se i kako je, prema podacima Zagrebačkog holdinga, točnije Podružnice Čistoća, s javnih površina lani uklonjeno čak 14 tisuća kubnih metara, odnosno 2685 tona protuzakonito odbačenog otpada, a za što je bilo potrebno 799 odvoza, a za što je našim, proračunskim novcem, plaćeno više od milijun eura, točnije 1,1 milijun eura. Najproblematičnija gradska četvrt je Novi Zagreb – Zapad, i to na području Ježdovečke šume te Blata na prostoru od sveučilišne bolnice na istoku do oteretnog kanala na zapadu i koritom rijeke Save na sjeveru te na području gradske četvrti Peščenica – Žitnjak, i to na užoj lokaciji III. Struga, Ivanjorečke ceste i Resnika prema Glavnom odvodnom kanalu. Na ostalim lokacijama količine otpada na divljim deponijima većinom su bile manje od 50 metara kubnih. Nakon tabličnog i taksativnog dijela u Izvješću se Grad hvali poduzetim mjerama i tu dolazimo do popriličnog apsurda. U dokumentu piše da je deponij kod Sarajevske saniran i da betonski blokovi sprečavaju novo stvaranje otpada uz priloženu fotografiju saniranog deponija. Fotografija i razgovor na početku ovog teksta dogodili su se na toj lokaciji prošloga petka, 15. ožujka. Slika govori tisuću riječi. “Ovo je odraz nečinjenja i nedostatka jasne strategije gradske vlasti”, smatra Josip Pavlović iz udruge Ekologija grada.
Zelena vlast ignorira oporbu
– Drastično raste broj divljih odlagališta kao posljedica raspada sustava gospodarenja otpadom. Odvozi su neredoviti, usto ubrzana obnova proizvodi veću količinu građevinskog otpada, na što Grad nije adekvatno odgovorio. Istodobno, zelena vlast bila je suzdržana i ignorirala kvalitetan prijedlog oporbenog HSLS-a koji je u veljači adresirao ovaj problem – ističe Pavlović. Prijedlog je uspješne prakse poput kontrole otpada na mjestu nastanka, prilagodio zagrebačkim uvjetima, dodaje, no odbijen je samo zato jer ne dolazi od političkih istomišljenika.
– Kazne se moraju povećati, ali treba ponuditi infrastrukturu koja trenutno nije zadovoljavajuća – zaključuje. Iznos kazni trenutno je četiri puta manji od troška sanacije divljih deponija koji niču kao gljive poslije kiše. U gradskom izvješću u poglavlju koje se odnosi na mjere spominje se niz edukativnih aktivnosti, ali i prevencije dronovima i kamerama.
Odvozi su neredoviti, a ubrzana obnova proizvodi veću količinu građevinskog otpada, na što Grad nije adekvatno odgovorio, smatra J. Pavlović iz Ekologije grada