Dovršili smo 177 od 207 projekata, a svoj ćemo dio posla 2026. privesti kraju
Zagrebački dogradonačelnik Luka Korlaet po struci je arhitekt pa stoga ne čudi da je jedan od ključnih ljudi obnove u metropoli. Četiri godine od potresa o tome je li zadovoljan postignutim i do kada ćemo gledati dizalice u centru, među ostalim, govori u intervjuu koji je nastao u atriju zgrade gradske uprave na Radićevu trgu, kojoj tek predstoji rekonstrukcija.
Gdje smo zapravo u obnovi?
S obnovom javnih zgrada smo negdje na pola, a u slučaju privatnih na, recimo, prvoj četvrtini ili možda trećini. No moram naglasiti: za obnovu javnih zgrada odgovoran je Grad i te su brojke stvarno dobre. Imamo 207 projekata od čega smo završili 177. Ostalo je još 30 najzahtjevnijih, a dovršetak obnove očekujemo do polovine ili zadnjeg kvartala 2026. A kada govorimo o privatnim kućama i zgradama, za što je nadležna država, a mi sufinanciramo 20%, rekao bih da će većina njih biti obnovljena do kraja 2030.
Stoji li teza da je Zagreb nakon četiri godine postao veliko gradilište?
Da. Kranovi su na svakom koraku, zbog čega mi je jako drago. S druge strane, naravno da gradilišta malo otežavaju svakodnevicu, posebice privremene regulacije prometa, ali vjerujem da je građanima ipak drago da se sve konačno pokrenulo.
No dio ljudi još živi izvan svojih domova.
Privatne kuće idu malo sporije. Čini mi se da se država nekako malo više koncentrirala na Baniju, što se može donekle razumjeti, ali, evo, dolazi na red i Zagreb. Samoobnova se pokazala najboljim modelom jer je najbrža, suvlasnici sami odrade posao, a država i Grad im refundiraju. Mi smo pak i povrh ovih 20% dali građanima još šest milijuna eura za hitne sanacije. Osigurali smo smještaj 49 obitelji u gradske stanove, a podsjetio bih i da smo osigurali mobilne timove koji su obišli čak pet tisuća kućanstava pomažući im ispuniti zahtjeve za obnovu.
Kada će biti otvorena Gornjogradska gimnazija i Ekonomska škola?
Te su škole vrlo zahtjevne jer je riječ o pojedinačno zaštićenim dobrima koja su pod lupom Zavoda za zaštitu spomenika kulture. No radovi dobro napreduju i trebale bi biti dovršene do početka sljedeće školske godine. Tada će to biti okruglo 10 cjelovito obnovljenih škola. Naglašavam cjelovitu obnovu jer su i statički i konstruktivno ojačane, ali i energetski poboljšane. Škole su ojačane na takozvanu razinu 3, što znači da mogu izdržati potres od 6 po Richteru. Usto, mora se poboljšati energetska učinkovitost i smanjiti potrošnja za 20 posto, to je uvjet za europski novac.
Ipak, kolika je tu vaša zasluga? Premijer je nedavno rekao da nijedan prozor na školi ne bi bio obnovljen bez Vlade.
Demantirao bih premijera koji kaže da je Vlada zaslužna za sve. Ne, nije. Vlada je samo od Europske komisije zatražila novac, a iznos od 683 milijuna eura je pak procijenio Hrvatski centar za potresno inženjerstvo. On je nama stavljen na raspolaganje, ali to nije neka vreća novca iz koje smo mi naprosto mogli uzeti koliko nam treba, nego je svaki projekt morao biti napravljen po strogim uvjetima.
Koliko je novca dosad alocirano za obnovu Zagreba?
Za konstruktivno jačanje javnih zgrada 190 milijuna eura iz Fonda solidarnosti i ugovorili smo još 40 milijuna iz programa za energetsku i drugu obnovu. Dakle, 230 milijuna eura, što je zaista ogroman novac.
Dojam u centru, međutim, nije idiličan, koje su još akcije u planu?
Za početak, napokon se počelo govoriti i o tzv. blokovskoj obnovi, zasad samo konstruktivnoj. No smatram da je to i prilika da se odmah u paketu krene razmišljati i o drugoj strani. Mi imamo pilot-projekt ozelenjavanja gradskih dvorišta te dva programa potpora od 80 posto za obnovu pročelja, pri čemu apeliram na sugrađane da se jave, i mislim da bi se dobro uklopili da nam grad zasja u punom sjaju.
Pri kraju je obnova škola, koje su bile prioritet, kamo se sad usmjerava fokus?
Ponajprije na zdravstvo. Već je počela obnova Kukuljevićeve i Rockefellerove. Zatim Srebrnjak, a onda kreće i velika obnova bolnice Sveti Duh. Tu su još, dakako, i domovi zdravlja, a u tijeku je i konstruktivna obnova u kulturi. Završila je na Umjetničkom paviljonu, kao i na Muzeju za umjetnost i obrt, gdje će uskoro krenuti ostatak do cjelovite obnove. Hrvatski prirodoslovni muzej bit će dovršen u travnju, a veselimo se i obnovi kina Europa za koju se radi dokumentacija, odnosno predali smo glavni projekt i aplicirali za EU sredstva.
Koče li brojni projekti obnove one razvojne? Primjerice, znači li to što obnavljate mostove da nema kapaciteta za gradnju novih?
Gradonačelnik često kaže da prvo idemo obnoviti postojeće mostove koji su zaista godinama zanemarivani, a onda graditi nove. Znam da aludirate na most Jarun, no to je osjetljivo pitanje. Neke radnje su već poduzete, ali Vijeće četvrti Trešnjevka-jug nije najsretnije s lokacijom jer most prolazi blizu jezera, stoga smo zatražili studiju alternativa zapadnije, u smjeru Jankomira.
Je li na Gornjem gradu u tijeku sveobuhvatni “makeover”?
Gornji grad je problem u društvenom smislu, ali kad bi neke inicijative, poput reaktivacije dvorišta, postale trajnije, itekako bi ga oživile. A u kontekstu sveobuhvatnog, bavimo se mišlju da ga zatvorimo za kolni promet, izuzev stanara te dostavnih i interventnih vozila, jer zaista su ti auti i kamioni koji tutnje gore sasvim neprimjereni povijesnoj jezgri. I nijedan europski grad nema to u najužem centru.
Za kraj, gdje je vas dočekao potres 2020.?
Kod kuće u krevetu. Kao i većinu. Bio sam na sedmom katu super solidne zgrade iz ‘86. pa nije bilo gotovo nikakvih oštećenja, ali amplituda je bila poveća i bio je to grozan osjećaj. Kao i svima. Sve stvari su mi padale, a jedna slika sa zida mogla je biti kobna jer mi je proletjela pet centimetara od glave...