Procjenjuje se treba li Turudić zaštitu nakon što mu je propucan auto
Sudac Visokog kaznenog suda policiji prijavio oštećenje automobila
Sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudić potvrdio je jučer Večernjem listu da je njegovo vozilo Audi Q5 propucano, ali da ne zna kada se to dogodilo, jer nakon što je uočio oštećenje vozilo je odvezao kod automehaničara koji je u vozilu pronašao dokaz da je propucano hicem iz vatrenog oružja. Turudić nam je u interesu policijske istrage odbio govoriti o tome na kojem je mjestu vozilo propucano, je li se to dogodilo u Zagrebu ili Virovitici i druge detalje koji su mu s tim u vezi poznati. Pitali smo suca Turudića dovodi li u vezu sporno propucavanje neizravno s predsjednikovom retorikom, misleći pritom na negativan utjecaj na nekog suludog pojedinca, ali odbio je i o tome bilo što reći.
Plenković: Zabrinjavajuće
To je MUP je jučer novinare s upitima uputio na Policijsku upravu virovitičko-podravsku iz koje je priopćeno: “Povodom brojnih upita medija, odnosno velikog interesa javnosti, oko oštećenja vozila hrvatskog državljanina I. T. (1962.), Policijska uprava virovitičko-podravska može potvrditi da je predmetni danas pristupio u službene prostorije policije te iznio informacije kako je na vozilu kojim se koristi uočio oštećenja. S obzirom na vrstu oštećenja, vozilo je prevezeno u prostor policije te se na vozilu obavlja očevid. Za sada nismo u mogućnosti iznositi druge detalje koji bi mogli potaknuti preuranjene zaključke”, priopćila je PU virovitičko-podravska.
Dakle, policija u prvom priopćenju nije potvrdila da je vozilo oštećeno hicem iz vatrenog oružja već će to eventualno učiniti tek kad to budu sa sigurnošću mogli potvrditi. Isto tako, to što je prijava temeljem laičkog zaključka da je vozilo propucano podnesena u Virovitici, ne znači da je vozilo tamo i oštećeno odnosno propucano. Inače, u Zagrebu sudac Turudić Audi Q5 parkira na otvorenom jer mu je u garaži drugo obiteljsko vozilo. Moguće je da se propucavanje dogodilo i tamo, a da je tek u Virovitici uočeno oštećenje, pogotovo ako se navodno propucavanje dogodilo na mjestu gdje to nije bilo lako uočljivo vozaču i njegovim suputnicima.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković jučer je novinarima rekao: – Naravno da sam čuo. To je zabrinjavajuće. ––Još se ne zna kad se dogodilo i gdje se dogodilo. I je li to neki plod ovog što se događa. Sada se procjenjuje treba li Turudić zaštitu – poručio je Plenković.
Sudac Turudić je, kao što je poznato,
- Očekujem da policija objavi o čemu se radi. Navodno je prvo primijetio da mu je retrovizor razbijen pa je otišao na servis. Pa su oni na servisu našli rupe od dva metka rekao je Plenković
izložen žestokoj negativnoj kampanji predsjednika Zorana Milanovića koji je upravo imenovanje Ivana Turudića GDO-om i činjenicu da 26. svibnja treba stupiti na tu dužnost istakao kao glavni razlog njegova šokantnog i protuustavnog ulaska u izborni postupak na strani SDP-a, bivše stranke koju je svojedobno godinama predvodio. Turudić je i na prvom mjestu izbornih obećanja većine oporbenih stranaka koje najavljuju svojim biračima da će im prvi potez nakon pobjede oporbe na izborima biti njegova smjena s pozicije Glavnog državnog odvjetnika. Naime, smatraju da se neoprostivo ogriješio zbog dvaju susreta sa svojim dugogodišnjim prijateljem Zdravkom Mamićem u vrijeme dok se protiv njega vodila istraga, a Turudić je bio predsjednik Županijskog suda u Zagrebu. Iako ni predsjednikovo otkriće nalaza Sigurnosno-obavještajne agencije, a ni objavljeni transkripti poruka koje je Turudić razmjenjivao, ne sugeriraju da je Turudić na bilo koji način pogodovao Zdravku Mamiću, s obzirom na kronologiju događanja u tom kaznenom postupku, a niti drugim osobama u drugim kaznenim postupcima pa ni Josipi Rimac.
Inače, raspitujući se o spornom i za Turudića i njegove bližnje uznemirujućem događaju, doznali smo u Visokom kaznenom sudu da sudac Turudić trenutno koristi godišnji odmor tako da je vjerojatno jako dobro upućen što predsjednik Zoran Milanović svakodnevno govori o njemu te obećaje da će ga nakon izbora smijeniti. Među ostalim, predsjednik je prije tjedan dana tumačio: “U životima svakoga od nas postoje trenuci kad trebaš izaći iz zone komfora jer drugačije ne može. Taj čas je kucnuo na moja vrata nametom stanovitog Turudića. To je kanta koja je prelila septičku jamu svih nečistoća koje guše našu zemlju godinama”, rekao je Milanović na šokantnoj konferenciji za medije
Peđa Grbina je na upit novinara na predstavljanju koalicije Rijeke pravde za propucani Turudićev automobil rekao da osuđuje svako nasilje te dodao: “Dok ne dobijemo više infomacija, bilo bi neozbiljno od mene da komentiram više”.
’Odjeknut će u Europi’
Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić oštro je u petak osudio propucavanje automobila upozorivši da se stvara atmosfera kaosa koja bi se mogla odraziti na turističku sezonu. – To je za svaku osudu. Nije dobro da se stvara ovakvo ozračje u hrvatskom društvu, puno puta sam rekao da je mala granica između političkog kaosa, verbalne destrukcije i strašne difamacije i uvreda kojima danas svjedočimo, a žrtve su im članovi HDZ-a – rekao je Bačić poručivši da HDZ nastoji umiriti situaciju jer je Hrvatska sređena država i nije dobro stvaranje dojma o ustavnom udaru. Podsjetio je da smo nedavno proglašeni najsigurnijom državom u Europi, da Putin i Rusi trljaju ruke te je uvjeren da će vijest o propucavanju Turudićeva vozila odjeknuti diljem Europe.
Čak tri od pet građana štedjet će na kupnji uskrsnih namirnica za predstojeće blagdane, pokazalo je istraživanje agencije Hendal i magazina Ja Trgovac. Njih 60%, naime, izjasnilo se da će štedjeti, a lani je to bilo 59%. Ipak, čak 93% građana na svom uskrsnom stolu imat će kuhana jaja (lani 97%), a slijede mladi luk (83) i kuhana šunka (80%), pokazalo je istraživanje agencije Hendal i magazina Ja Trgovac. Hren će biti na stolu 56% građana, pinca ili sirnica 34%, orehnjača 29%, pečena svinjetina 24%, pečena janjetina 18%, šunka u kruhu 16%... Tradicionalni uskrsni doručak ili ručak planira 78% građana, 2% manje nego lani. Iz domaće, vlastite proizvodnje opskrbit će se 17% građana, jednako kao i 2023., a najveći dio u nabavu će u hipermarkete i velike trgovine – dvije trećine njih ili 66%, što je 6% više nego lani. Najveći pad bilježe tržnice gdje će kupovati 8% građana, 4% manje. Pritom će najveći broj građana, njih 16%, za kupnju namirnica za Uskrs izdvojiti 50-70 eura (lani 20%). Broj građana koji planiraju izdvojiti znatno veći iznos, 80-130 eura, ove je godine također 16% (5% više). Od 30 do 40 eura i 40 do 50 eura izdvojit će po 14% građana, a njih 11% planira potrošiti 70-80 eura. (jra)
Za uskrsni stol od 50 do 130 eura
Nizozemski premijer Mark Rutte u četvrtak je na sjednici Europskog vijeća u Bruxellesu ipak podignuo ruku za otvaranje pristupnih pregovora EU s Bosnom i Hercegovinom, iako ga je njegov parlament umalo blokirao u tome. Takav razvoj događaja do sada – s uvijek teškom Nizozemskom kada je riječ o proširenjima – nije zabilježen. Ovaj presedan uslijedio je nakon što su Hrvatska i šefica Europske komisije Ursula von der Leyen inzistirale i uvjeravale Ruttea da ne blokira BiH. Proces lobiranja i pritisaka odvijao se u nekoliko faza. Ključna su bila dva trenutka – siječanjski posjet Sarajevu, kada su hrvatski premijer Andrej Plenković i Von der Leyen nagovorili krajnje skeptičnog Ruttea da krene s njima, te dogovor Plenković – Von der Leyen ili, preciznije, nagovor hrvatskog premijera da Komisija da pozitivno izvješće o BiH, bez kojeg odluka Vijeća ne bi mogla biti moguća.
U širem okviru, rat u Ukrajini stvorio je moment u Europskoj uniji da se promijeni politika proširenja, no ona nije automatizmom zahvatila i BiH. Ukrajina, Moldavija i Gruzija dobile su europsku perspektivu, odmah im je dan kandidacijski status i otvorile su pregovore, no za BiH to nije išlo tako. Gledajući malo dalje u prošlost, o europskom statusu i orijentaciji BiH prvi put počelo se razgovarati u Europskom vijeću tek 2016. godine – prije toga nije bilo spomena te države na tom tijelu, gdje se redovno susreću šefovi država i vlada članica Europske unije. No i zbog unutarnjih problema tema se vukla, iako je Hrvatska snažno zagovarala BiH. S početkom rata i promjenom raspoloženja otvorio se mali prostor da Hrvatska snažnije gurne BiH i to
Pred Bosnom i Hercegovinom sada je zadatak da, uz ispunjavanje kriterija, provede izbornu reformu
je – sada se vidi – dobro iskorišteno, prvo da dobije kandidacijski status, a onda i da se otvore pregovori.
Posjet Sarajevu u siječnju bio je važan koliko u meritumu, toliko i simbolično. Dogodio se na nagovor Plenkovića – Ursula von der Leyen otišla je u BiH kako bi se uvjerila da se radi na reformama i da bi Komisija dala pozitivno mišljenje, što je bio preduvjet za odluku Vijeća, a Rutte na nagovor Plenkovića i Von der
Leyen. Kasnije će se u nizozemskom parlamentu vidjeti kakav je dojam stekao tada i kako je branio poziciju da se otvore pregovori s BiH. Naime, stranka NSC u prijedlogu je tražila da premijer na odlasku Rutte blokira odluku o početku pristupnih pregovora s BiH, barem na šest mjeseci. On je tražio da ne podnesu taj prijedlog te konstantno apelirao argumentima da bi nizozemski veto diplomatski izolirao tu zemlju i bio bi štetan u pogledu drugih pitanja. NSC se također suočio s oštrim kritikama lijeve oporbe. Jesse Klaver (GroenLinks-PvdA) nazvao je prijedlog “neodgovornim” i “besramnim”. Na kraju je prijedlog NSC-a jedva odbijen, s vrlo malom razlikom u glasovima, a Rutte je tako ipak dobio mandat za zeleno svjetlo, no uz oštre uvjete o ispunjavanju kriterija.
Još je jedna runda političkog lobiranja i uvjeravanja odrađena na nedavnom kongresu Europske pučke stranke, kada se posebno radilo na nagovaranju Finaca, koji su također imali velike rezerve oko BiH, ali i drugih. Zadnji krug akcije dogodio se na samom summitu šefova vlada i država, jer su i dalje kod nekih država postojale nesigurnosti i skepsa oko (ne)ispunjavanja kriterija u Bosni i Hercegovini, pred kojom je sada zadatak da, uz ispunjavanje kriterija, provede izbornu reformu.