Potencijalni nemiri u odnosima Rusije i muslimanskih zemalja
Šest osoba nestalih pri urušavanju mosta Francisa Scotta Keya u Baltimoreu smatra se poginulima. U katastrofalnoj nesreći u rijeku Patapsco popadalo više vozila i osam građevinskih radnika. Dvije su osobe spašene u utorak, ali Jeffrey Pritzker, rukovoditelj tvrtke Brawner Builders u kojoj su zaposleni radnici, rekao je da se za ostalih šestero pretpostavlja da su mrtvi, s obzirom na dubinu vode i vrijeme koje je prošlo od nesreće. Kako je objavljeno, riječ je o radnicima iz Salvadora, Gvatemale, Hondurasa i Meksika koji su bili u svojim 30-im i 40-im godinama. Ekipa je radila na sredini mosta kada se raspao. Niti jedno tijelo nije pronađeno.
– Ovo je bilo nešto potpuno nepredviđeno. Ne znamo što bismo drugo rekli. Jako pazimo na sigurnosne mjere, imamo čunjeve, znakove, svjetla, barijere i zastavice. Međutim, nismo mogli predvidjeli da će se most srušiti – rekao je Pritzker, prenosi The Guardian.
Svih 22 člana posade na Daliju, brodu koji je udario u most, na sigurnom su. Vlasti države Maryland objavile su da će za nestalim radnicima tragati ronioci.
Iz Bijele kuće priopćeno je kako se sa saveznim, državnim i lokalnim dužnosnicima razgovara o daljnjim
Američki predsjednik Biden rekao je da je zabijanje broda u most strašna nesreća i da nema razloga vjerovati da je posrijedi bilo što drugo
planovima i sanaciji mosta. Američki predsjednik Joe Biden najavio je da će savezna vlada u cijelosti platiti obnovu mosta.
– Sve upućuje na to da je ovo bila strašna nesreća. U ovom trenutku nemamo drugih naznaka. Nema razloga vjerovati da je ovdje riječ o bilo kakvom namjernom činu – rekao je Biden. Demokratski guverner Marylanda Wes Moore rekao je novinarima da je most izgrađen 1977. godine bio “potpunosti ispravan” prije nego što ga je udario brod. Međutim, isti brod koji je udario u most sudjelovao je i u nesreći u belgijskoj luci Antwerpen 2016. godine, kada se zabio u rivu dok je pokušavao napustiti kontejnerski terminal na Sjevernom moru. Kasnija inspekcija otkrila je da brod ima nedostatke “pogonskih i pomoćnih strojeva”. Inspekcija je utvrdila da je riječ o nedostatku koji se odnosi na mjerače i termometre. Veliki kontejnerski brod Dali, dug gotovo 300 metara, svom silinom iz još uvijek nepoznatih razloga udario je u noći s ponedjeljka na utorak u jedan od potpornih stupova mosta u Baltimoreu. U samo nekoliko sekundi, betonska i metalna konstrukcija mosta završila je na dnu rijeke.
Brod je izdao poziv za pomoć jer je skrenuo s kursa i činilo se da je izgubio snagu, što je dužnosnicima iz Baltimorea omogućilo da spriječe više vozila da dođu na most. Činilo se da se brod tada zapalio jer se dio mosta srušio preko njega, dižući u zrak pramenove gustog, crnog dima.
Most je dug nešto više od dva i pol kilometra i žila je kucavica baltimorske luke.
Glavni argument Rusije nakon prošlotjednog terorističkog napada na dvoranu Krokus u Krasnogorsku, u kojem je stradalo 139 osoba, bio je da muslimani nemaju nikakvog razloga napadati Rusiju jer ona praktički sa svim većinski muslimanskim državama u bližem i daljem okruženju ima dobre odnose.
– Jesu li radikalne, pa čak i terorističke islamske organizacije doista zainteresirane za udar na Rusiju, koja se danas zalaže za pravedno rješenje eskalirajućeg bliskoistočnog sukoba? – pitao se nakon napada Vladimir Putin čije službe pokušavaju Ukrajinu okriviti za napad za koji je odgovornost preuzela teroristička organizacija Islamska država.
Azerbajdžan i Armenija
Napad su, govori Moskva, izveli Tadžici, no suspektna Putinova tvrdnja o odnosima njegove zemlje s većinski muslimanskim državama navodi na pitanje radi li Putin pogrešku, kakvu je već počinio u slučaju Ukrajine, misleći da su u Kijevu njemu i njegovoj vojsci jako skloni. Upravo u danima terorističkog napada na ruskim se kanalima našla tvrdnja da i Azerbajdžan dostavlja oružje Ukrajini kroz treće zemlje. Vidjelo se to u javno dostupnoj dokumentaciji ukrajinskih istražitelja koji pretresaju nabavu naoružanja.
Također, sam je Azerbajdžan izvor nemira na kavkaskoj ruskoj granici zbog neprijateljstva s Armenijom na što Rusija ima sve manje utjecaja. Dalje, Azerbajdžan gradi Južni plinski koridor koji će plin s Kaspijskog jezera dovoditi na jug, praktički u srce Europe, što ruskim interesima svakako ne odgovara. Ova je većinski muslimanska, ali sekularna država u izrazito prijateljskim odnosima s Turskom upravo čijim je naoružanjem, poglavito dronovima Bayraktar Azerbajdžan porazio Armeniju.
Nije bitno drugačije ni sa susjednim Kazahstanom. I ova većinski muslimanska, ali također sekularna država u sferi je onoga što Putin smatra ruskom zonom utjecaja. Nakon nemira u siječnju 2022. godine, kada je Rusija u Kazahstan poslala svoju vojsku u sklopu snaga CSTO-a, vojnog saveza u kojem je članstvo nedavno suspendirala Armenija, činilo se da je savezništvo još čvršće. No ubrzo zatim uslijedila je ruska invazija na Ukrajinu nakon čega se sve stubokom mijenja. Umjesto očekivane otvorene podrške, uslijedio je nagli pad podrške Rusiji. Čini se da je Putin i ovdje teško pogriješio zaboravljajući što je rekao 2013. godine.
– Kazahstan je dio velikog ruskog svijeta koji je dio globalne civilizacije u smislu industrije i naprednih tehnologija. Uvjeren sam da će tako biti srednjoročno i dugoročno. Nazarbajev je učinio jedinstvenu stvar. Stvorio je državu na teritoriju koji nikada prije nije imao državu. Kazahstanci nisu imali državnost – kazao je Putin tvrdeći tako da je današnji Kazahstan jedino plod ambicija tadašnjeg njegova predsjednika Nursultana Nazarbajeva. I time je pobudio nacionalističke osjećaje Kazaha koji su ojačali nakon invazije na Ukrajinu jer u Kazahstanu je 15,2 posto Rusa, što je nešto više od tri milijuna ljudi, i to ponajviše na sjeveru zemlje pa postoji bojazan od ukrajinskog scenarija.
Predsjednik Kazahstana Kasim Jomart-Tokajev zato je na Međunarodnom gospodarskom forumu u St. Peterburgu prije dvije godine kazao da Kazahstan tzv. Donecku i Lugansku Narodnu Republiku smatra kvazi-entitetima. I uslijedila je blokada tranzita kazahstanske nafte kroz Rusiju.
I zatim je tu Turska koja od početka invazije na Ukrajinu igra isključivo po svojim pravilima dostavljajući Ukrajincima naoružanje, poput dronova Bayraktar, a s Rusijom održavajući odnose i na ključnim pitanjima poput prijevoza ukrajinskog žita iz Odese. Ali ni u jednom trenutku ne skrivajući ambiciju da, poput nekada Otomanskog Carstva, ne ustanovi najveći utjecaj na južnom Kavkazu ostvarujući nesmetan i izravan