Trenutačna utakmica s AI alatima dosta je nepoštena
Umjetna inteligencija, posebice ona generativna koja može kreirati tekstove, fotografije i videa, razmahala se i preplavila mainstream, i to kada je riječ o njezinu korištenju. Sve je više alata koji su jednostavno i lako dostupni. Čini se da je zapravo danas sve moguće. Premda se o tome naveliko raspravlja, nedavno smo svjedočili i pravom skandalu kada je britanska princeza Kate objavila “uređenu” fotografiju na koju su upozorile agencije i mediji te je odbili objaviti. O novim i brzo rastućim AI alatima za manipuliranje fotografijama i videima razgovarali smo s Petrom Glebovom, izvršnim direktorom domaće fotoagencije Pixsell.
– Zaista je uzbudljivo pratiti napredak tehnologija vezanih za AI. Kada je riječ o našem biznisu, iako se mi danas bavimo stvaranjem raznih vrsta sadržaja, naš “core business” je fotoreporterski rad, odnosno proizvodnja novinske fotografije i videa. Tu je najveća vrijednost upravo autentična vizualna ili audiovizualna informacija s mjesta događaja. Svaku našu fotografiju ili video potpisuje čovjek, iskusan fotoreporter koji je dobro upoznat s pravilima novinarske i fotoreporterske struke. A to ne možete zamijeniti generativnom umjetnom inteligencijom – naglašava Glebov i nastavlja: – Naravno da nismo protiv AI, dapače istražujemo i planiramo investicije u tehnologije temeljene na AI koje će našim korisnicima omogućiti brže i kvalitetnije pretraživanje naših baza koje sadrže desetke milijuna fotografija, kao i za druga poboljšanja naših procesa. Jer AI alati mogu pomoći optimizirati gotovo svaki biznis ako se smisleno implementiraju.
– U svijetu fotoagencija prema tipu sadržaja najčešće se dijele na Editorial (novinska, odnosno dokumentarna fotografija) i Creative (stock i komercijalna fotografija). U novinskoj fotografiji bavimo se vijestima, istina je najbitnija, a pravila su stroga i jasna, izmjene su dopuštene samo u onoj mjeri u kojoj ne utječu na sadržaj i kontekst i uključuju minimalnu obradu – izreza, namještanja svjetline, kontrasta i oštrine. U svijetu kreativne komercijalne fotografije i videa nema strogo zadanih pravila jer joj svrha nije informirati javnost, već najčešće prodati neki proizvod pa su tu mogućnosti za korištenje generativnog AI-ja, Photoshopa i drugih alata puno veće – objašnjava Glebov.
AI smanjuje troškove
Budući da razvoj tehnologije ne može zaustaviti, preostaje nam koristiti ga u onom dijelu u kojem donosi dobrobiti, smatra Glebov te navodi primjere: – Ako ste željeli snimiti fotografije ili video za reklamu za novi terenac negdje na Grand Canyonu, prije pojave generativnog AI-ja produkcija je bila složena i pratili su je jako visoki troškovi. Danas je moguće snimiti vozilo u studiju na bijeloj pozadini i samo generirati željena okruženja iz Grand Canyona. Kad govorimo o videu, stvari su još fascinantnije, zamislite da možete snimiti film s glumcima koji danas više nisu živi. Ili jesu, ali je fizičko snimanje skupo te se odlučite platiti honorar za korištenje lika, a onda tek generirate likove u videu.
Ipak, kratkoročno, tehnološke mogućnosti sigurno će negativno utjecati na neke aktere u kreativnim industrijama, no dugoročno će doći do značajne regulacije pravnih aspekata korištenja AI-ja, a osobito generativnog, mišljenja je Glebov.
– Trenutačna utakmica prilično je nepoštena, jedna industrija troši mnogo novca da bi proizvela autentičan sadržaj koji zatim besplatno koriste platforme za treniranje svojeg generativnog AI-ja i potom naplaćuju korištenje te tehnologije. Europska unija krenula je u regulaciju nedavnim usvajanjem AI Akta, a koliko će to biti uspješno, ostaje nam tek vidjeti – smatra Glebov.
Pitamo ga što je s društvenim mrežama koje distribuiraju ubrzano širenje “lažnih” fotografija i videa, jesu li odredbe o označavanju sintetičkih uradaka učinkovite i što je razvojem alata za njihovo razotkrivanje.
– Tradicionalni mediji imaju novinare, urednike, novinarsku etiku, pravila. I svejedno im se ponekad dogodi da objave nešto što nije istina. Društvene mreže doslovno su preplavljene lažnim fotografijama i videima, kao i lažnim informacijama svake vrste. To je nemoguće sve pratiti i otkrivati. Alati za otkrivanje manipuliranih sadržaja postoje, no oni nisu tako jednostavni za korištenje pa nisu ni poznati široj javnosti. Jedan od takvih alata je besplatan i zove se Forensically – objašnjava Glebov te dodaje: – Fotografija princeze Kate bila je prilično loše manipulirana što je bilo vidljivo i golim okom, a i kontekst u kojem je objavljena i interes javnosti pripomogao je da se na tu fotografiju obrati pozornost. Loše manipulacije kao što je bila ova lako je prepoznati, ali ako se netko jako potrudi, ponekad, to je gotovo nemoguće – kaže Petar Glebov te naglašava: – Ako na reklamu za sok od naranče stavite generiranu sliku naranče, vjerojatno nikoga nije briga. Ali kad bi mediji počeli ilustrirati novinske članke generiranim slikama, bojim se da bi se to jako loše odrazilo na povjerenje čitatelja, bez obzira na to jesu li označene kao AI generirane ili ne.
– Bez obzira na to radi li se o izvornoj ili manipuliranoj klasičnoj fotografiji ili AI generiranoj slici, odgovornost uvijek leži na onome tko je objavljuje i ovisi o kontekstu u kojem se koristi. Manipulacija fotografijom postoji otkad postoji fotografija, razvojem tehnologija to je samo postalo lakše i dostupnije. Što je prihvatljivo, vrlo je subjektivno. U digitalnom svijetu sve je “nabrijano”, sve je šarenije nego što jest. Danas je svaka fotografija koju snimamo mobitelom obrađena i manipulirana već u trenutku snimanja, ako je na slici krajobraz, boje su zasićenije, ako je “selfie”, bore su zaglađene – ističe Glebov.
Jasna pravila
Kada se radi o etičkim pravilima i dogovorima unutar struke, Glebov kazuje kako je tu jasno strogo postavljeno što je primjereno, a što ne.
– Fotografi općenito cijene autentičnost, a među njima se oduvijek ističu oni koji su sposobni snimiti vrhunski kadar koji nije potrebno dorađivati ni izrezivati, tzv. Full frame. Pixsellovi fotografi snimaju profesionalnom opremom, ti fotoaparati ne unose nikakve izmjene na sliku. Neki fotoaparati posljednje generacije u sliku upisuju svojevrstan digitalni žig, koji je nevidljiv na slici, ali moguće mu je pristupiti i provjeriti autentičnost i sljedivost. Time je moguće provjeriti je li na fotografiji bilo izmjena nakon što je ona izašla iz fotoaparata – objašnjava direktor Pixsella.
Na pitanje udovoljavaju li svojim klijentima zahtjevima za uljepšavanje i koliko je to traženo, Glebov odgovara: – Sve ovisi u kojem kontekstu su fotografije snimljene, primjerice, političare koji daje izjavu sigurno nećemo uljepšavati. A za komercijalna snimanja možemo ponuditi usluge najsloženije digitalne obrade.