U zemlji nužna je potpuna denivelacija
“Lančani sudar kod petlje, nastale su velike gužve”, “Teška prometna nesreća kod Vjesnika, poginula jedna osoba”, “Pijan vozio u suprotnom smjeru i skrivio prometnu nesreću na jednoj od najprometnijih avenija”. To su samo neki od naslova iz crne kronike posljednjih godina koji se vezuju uz jednu od najvećih i najprometnijih cesta u Hrvatskoj. Ljubljanska, Zagrebačka pa Slavonska nazivi su avenija koje se protežu od čvora Jankomir na zapadu kroz srce grada sve do čvora Ivanja Reka na istoku. Trasa je to duga 21 i pol kilometar, za koju s pravom možemo reći da je istinska žila kucavica metropole koja je presijeca na pola.
Sjecišta s Petrovaradinskom i Savskom
Njome dnevno prolaze deseci tisuća vozila, na većini trase ograničenje brzine je između 60 i 70 kilometara na sat, a na rubnim dijelovima između 80 i 100. Upravo brzina, govore nam prometni stručnjaci, ali i policija, rezultira činjenicom da je ova cesta godinama među najcrnjima od crnih točaka. Tako su, prema podacima Policijske uprave zagrebačke za 2023., četiri raskrižja na tim avenijama dospjela na neslavnu listu onih s najvećim brojem nesreća. Prije svega, to je raskrižje Slavonske i Ulice Hrvatske bratske zajednice, što je ujedno točka s najvećim brojem nesreća unazad godinu dana u čitavom Zagrebu. Na tom su mjestu zabilježena 33 sudara, srećom bez smrtno stradalih osoba. Na crnoj se listi s 29 prometnih nesreća našlo i raskrižje Zagrebačke avenije i ceste s Petrovaradinskom ulicom, a problematično je i raskrižje Zagrebačke i Savske, gdje je bilo 20 sudara. Posebno kobno bilo je raskrižje Slavonske i Ulice sv. Ivana, gdje su lani život izgubile dvije osobe, a dogodilo se sedam prometnih nesreća. Na ta je četiri raskrižja zabilježeno 89 sudara, dvije su osobe poginule, a 39 je bilo ozlijeđenih. Crna statistika govori da je najčešće riječ o bočnim sudarima, a uzroci su prolazak kroz crveno svjetlo, nedozvoljena brzina i općenito vožnja koja nije prilagođena uvjetima na cesti. Što je veća brzina, to je nesreća više.
– Izdvojio bih prometnice više uslužnosti, odnosno one na kojima se brzina kretanja povećava u odnosu na druge ulice u okruženju, a to su Slavonska avenija, Ilica, Zagrebačka obilaznica, Branimirova. Na njima se događa najveći broj prometnih nesreća, to su ceste na kojima je brzina od 60 kilometara na sat naviše. Što je veća brzina, to je veća mogućnost prometnih nesreća. Apeliram na vozače da komfor brze vožnje i što bržeg dolaska nije prioritet u prometu, nego sigurnost, što znači smanjenje brzine – jasan je Krešimir Mišić, voditelj službe prometne policije u PU zagrebačkoj.
I dok se na prometnicama niže uslužnosti, odnosno manjim gradskim ulicama broj nesreća smanjuje postavljanjem uspornika, kružnih tokova i šikana, na tako velikoj aveniji poput Slavonske to jednostavno nije moguće. Rješenje je, smatraju mnogi, potpuna denivelacija, a s tim se slaže i stalni sudski vještak za promet Goran Husinec.
– Slavonska je jedna od najprometnijih ulica u Hrvatskoj, a puno je i dodirnih točaka, odnosno raskrižja. Odavno je i Slavonsku i Aveniju Dubrovnik
trebalo denivelirati, kada bi se to učinilo, bilo bi puno manje nesreća. Prvi korak je denivelacija raskrižja Slavonske i Marohnićeve na Vrbiku jer riječ je o vrlo malom raskrižju s velikim prometnim pritiskom, pogotovo u vršnim satima, kada nastaju kolone vozila zbog male propusnosti raskrižja – naglašava prometni stručnjak.
I vozači s kojima smo razgovarali slažu se s tom idejom. – Zagrebačka još ima kako-tako namještene semafore u fazi, ali kada idete nakon Vrbika i Prisavlja je kaos. Semafor na Krugama generira kolone i vikendom, a kako ne bi usred prometnih špica – kaže taksist Nenad, koji smatra da bi prioritet trebala biti denivelacija raskrižja Slavonske na Krugama ili barem usklađivanje semafora kako bi bio u fazi s ostalima. Neki se pak zalažu za denivelaciju istočnije. – Nagledala sam se nesreća i previše. Ovdje kod Zelene tržnice problematično je raskrižje godinama, okolo se samo gradi, a infrastruktura jednostavno ne prati razvoj grada. Probajte skrenuti lijevo sa Slavonske prema šoping-centru, pa tu čovjek izgubi po 15-20 minuta kad je gužva – nezadovoljna je Ljubica.
Projekt za dionicu kod Zelene tržnice
I dok se denivelacije za neke dionice gotovo i ne spominju, ova posljednja, kod Zelene tržnice, već se trebala početi realizirati. Projekt je to koji se spominje godinama, a Grad ga je ponovno uvrstio u plan javne nabave lani. Bilo je predviđeno da se natječaj raspiše u rujnu 2023., a odabrani ponuditelj imao bi godinu dana za izvođenje radova na denivelaciji. Trošak rekonstrukcije raskrižja procjenjuje se, podsjetimo, na gotovo 30 milijuna eura, a prema projektu starom 10 godina, trebala bi se izgraditi dva nadvožnjaka na Slavonskoj te ispod kružni tok. No trenutačno nema najava o pomaku projekta pa smo Gradu poslali upit o planovima, a odgovor ćemo objaviti kada ga dobijemo.
Prvi bi korak, kaže Husinec, trebalo biti rješavanje spoja s Marohnićevom na Vrbiku, gdje zbog velikoga pritiska i male propusnosti nastaju kolone