Rijeke pravde: Novu zagrebačku bolnicu gradit ćemo preko Save
Dulibić kaže da je HDZ ispunio sva predizborna obećanja iz 2020. Dr. Ivana Kekin upozorava na ovisnost mladih o kockanju
Preventiva te jačanje primarne zdravstvene zaštite a unutar nje prvenstveno uloge liječnika obiteljske medicine, prioriteti su zdravstvenih programa političkih opcija, koje su jučer zagovarali dr. Ivan Bekavac iz Mosta, HDZ-ov Tomislav Dulibić, trenutno državni tajnik u Ministarstvu zdravstva. dr. Ivana Kekin iz Možemo, psihijatrica s Rebra i prof. Branko Kolarić, šef zagrebačkog SDP-a i ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. Na izjašnjavanje o ključnim zdravstvenim pitanjima okupila ih je Hrvatska liječnička komora.
Devastirana obiteljska
Nasljeđivanje ordinacija brzo bi i lako privuklo liječnike u obiteljsku medicinu, uvjeren je Bekavac, zato Most planira reaktivirati tu mjeru koja je prije osam godina propala u začetku.
Kekin ističe da se problem devastirane obiteljske medicine treba rješavati većim financijskim stimuliranjem i uvažavanjem prioriteta koje sami primarci iznose jer ondje trebaju raditi najiskusniji i najbolji doktori kako bi zaista bili u mogućnosti rješavati zamišljenih 80% zdravstvenih problema pacijenata. Zalaže se za nagrađivanje, ali unutar granskog kolektivnog ugovora kako bi se ustanovili standardi i za sve ostale zaposlene u zdravstvu a koji su deficitarnih zanimanja.
Kolarić je istaknuo da obiteljskim liječnicima treba na neki način vratiti društveni ugled pa im prvenstveno treba smanjiti količinu administracije kojom su zatrpani a zbog koje ih danas mnogi smatraju ‘skretničarima’ koji samo ispisuju uputnice. Time će im se vratiti vrijeme za bavljenje pacijentima. Dulibić pak ističe kako su im povećali plaće i osigurali europska sredstva za specijalizacije.
Među liječnicima koji su slušali ove stranačke predstavnika reagirala je dr. Nataša Ban Toskić, čelnica KoHom-a, primjetivši da se u primarnu zdravstvenu zaštitu, koja bi zaista trebala rješavati 80% zdravstvenih problema, istovremeno ulaže samo 2,5% od ukupnog zdravstvenog proračuna koji premašuje sedam milijardi eura. Dulibić pak tvrdi da se ulaže više.
Nitko od njih ne bi ukinuo priziv savjesti u medicini i nemaju ništa protiv rada liječnika privatno u slobodno vrijeme.
Na apele dr. Kekin o opasnostima od ovisnosti o kockanju koji sve više ugrožavaju mlade, konkretno je uzvratio dr. Bekavac kazavši kako će Most zabraniti reklamiranje kockarnica i alkohola.
Ivana Kekin naglasila je važnost depolitizacije rukovodećih bolničkih kadrova, počevši od ravnatelja do šefova odjela, kao pretpostavke za stvarnu reformu sustava. Nužnim smatra i povesti računa o kontroli sukoba interesa i trošenja javnog novca.
Ivan Bekavac istaknuo je kako će se zalagati za mijenjanje paradigme biranja upravnih vijeća zdravstvenih ustanova koje više ne smiju biti fikus politike te za fiskalne mjere koje će građane potaknuti na zdraviji život. Branko Kolarić poručio je kako zdravlje mora biti dostupno svima jednako te iznio namjeru gradnje nove zagrebačke bolnice preko Save, gdje gravitira oko 200 tisuća stanovnika. Dulibić je nabrajao što se sve napravilo u osam godina koliko je on državni tajnik u MIZ-u te ustvrdio da su ispunili sva predizborna obećanja iz 2020. osim Zakona o radno-pravnom statusu liječnika a nastavit će, tvrdi, s ulaganjem u preventivu, obnovu zdravstvenih objekata i zaštitu mentalnog zdravlja. Govoreći o odlascima liječnika, Bekavac je ustvrdio kako su premijerova nezainteresiranost i prepuštanje zdravstva umreženim klijentelističkim skupinama i HZZO-u učinili resorno ministarstvo fikusom, što je dovelo do nepoštivanja zakona i loših radnih okruženja koja liječnici napuštaju.
Javni novac privatnicima
Kad je riječ o praćenju ishoda liječenja, Bekavac ukazuje da HZZO godinama prati više od 50 paramatara kvalitete zdravstvene zaštite i ishoda liječenja te da bi se iz toga jasno moglo vidjeti što se u kojoj ustanovi radi i kako, ali da to nikog ne zanima.
Kolarić je ukazao na tihu privatizaciju zdravstva i podsjetio na vrijednost javnog zdravstvenog sustava. On se slabi prelijevanjem javnog novca u privatni sustav, slaže se Kekin. Dulibić je odgovorio da u privatne klinike odlazi samo tri posto zdravstvenog budžeta i to kako se liste čekanja ne bi povećavale, na što je Kolarić ustvrdio od se s tih tri posto puni i 95% budžeta nekih privatnih klinika. (R. Kovačević Barišić)