Trumpov ‘mirovni plan u 24 sata’ je natjerati Ukrajinu da Rusiji preda Krim i Donbas
Popularnost ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog pala je s 80 posto na početku ruske invazije na 61 posto danas. Njemu petogodišnji mandat na mjestu lidera Ukrajine prema Ustavu prestaje 20. svibnja, no većina se u Ukrajini ipak slaže da izbore u ratnoj situaciji ne bi trebalo raspisivati. No, isto se mnogi pitaju što se događa nakon tog datuma kada, prema Ustavu, Zelenski više nije predsjednik.
Sporni Andrij Jermak
Sve manje Ukrajinaca vjeruje da Ukrajina može poraziti Rusiju pod vodstvom Zelenskoga i njegovih ljudi unatoč toga što je mnoge u svojem krugu i zamijenio, poput zapovjednika vojske Valerija Zalužnog. A on je i nakon smjene i dalje popularniji od Zelenskog te je prilično sigurno da bi u slučaju izbora bio aspirant za vrhovnu ukrajinsku političku dužnost.
Razlog za pad povjerenja Zelenskom je jasan – Zelenski je obećao jako puno, a isporučio malo. Zemlja nije oslobođena, rat traje, korupcija je i dalje u zamahu. Postoji jedan izlaz za Zelenskog nakon kojega bi mogao otići u političku mirovinu, a to je da sklopi mir. I on je zbilja uložio napor u tom smislu, ali da se taj mir sklopi pod njegovim uvjetima. Krajem veljače otišao je u Saudijsku Arabiju koja se korak po korak nameće kao glavni posrednik između Rusije i Ukrajine. I to umjesto Turske u koju Zelenski nema puno povjerenja unatoč vojnoj pomoći, smatrajući da ima čvrste odnose s Rusijom.
U tom se odnosu kao jedan vrlo bitan čimbenik pojavljuje Andrij Jermak, predstojnik ureda Volodimira Zelenskog. Jermak je telefonski razgovarao sa saudijskim savjetnikom za nacionalnu sigurnost Musaadom Al-Aibanom. Jermak je zahvalio Al-Aibanu na kontinuiranoj provedbi sporazuma postignutih između Ukrajine i Kraljevine Saudijske Arabije. Prema priopćenju saudijskog predsjedništva, dvojica dužnosnika razgovarala su o organizaciji summita u Švicarskoj i spremnosti Saudijske Arabije da pridonese postizanju trajnog mira. Međutim, istraživanja pokazuju da Jermaku ne vjeruje čak dvije trećine Ukrajinaca, no ipak
Mnogi se pitaju što će se dogoditi nakon 20. svibnja kada, prema Ustavu, Zelenski više nije predsjednik Ukrajine
mu Zelenski povjerava najodgovornije poslove. Jermak je prije rata bio odvjetnik Zelenskoga, no zamjera se što je dopušteno da se u njemu koncentrira jako puno moći. Svejedno, ne treba očekivati da će opozicija u Ukrajini pokušati s pritiskom na Zelenskog da odstupi jer bi i to bila pobjeda za Vladimira Putina koji je nedavno ponovno izabran.
Zelenski se nada da će švicarska predsjednica Viola Amherd odrediti datum za “svjetski mirovni summit”.
– Očekujemo da ćemo imati od 80 do 100 zemalja. Ovo je broj zemalja, vjerujem, koje će moći barem pokušati prisiliti Rusiju na pošten mir – kazao je Zelenski. Ali Rusija nije među pozvanima. Kremlj to s podsmijehom odbacuje pa je Dmitrij Peskov rekao da su izjave Zelenskoga o mirovnom rješenju s povlačenjem ruske vojske iz Ukrajine “izvan dodira sa stvarnošću”. Plan je ukrajinskog predsjednika orkestriranim pritiskom većine svijeta dovesti Rusiju u položaj gdje za Ukrajinu prihvatljiv mir neće moći odbiti.
’Putin mora platiti cijenu’
Američki Washington Post objavio je ovih dana da je Trumpov plan natjerati Ukrajinu da Rusiji preda Krim i Donbas kako bi okončao rat za 24 sata, ako ponovno postane predsjednik. Prema Trumpu, tamošnje stanovništvo ne bi imalo ništa protiv da živi u Rusiji. No, taj plan ima protivnika i među onima koji Trumpa podupiru.
– Provodim 100 posto svojeg vremena razgovarajući s njim o Ukrajini. Putin mora platiti cijenu. Ne može on na kraju pobijediti. Ovaj rat treba završiti tako da se Ukrajina nađe u NATO-u i u EU. Trump o tome ne govori. Ne znam da li je o tome previše razmišljao – rekao je republikanski senator Lindsey Graham. I Zelenski je svjestan što će biti dođe li Trump na vlast.
– Bez potpore Kongresa, teško ćemo preživjeti kao zemlja. Ako Ukrajina izgubi ovaj rat, i druge će države biti napadnute – rekao je prekjučer ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
zaključka za cijelu Njemačku. Slične podatke nedavno je iznio i Neue Zürcher Zeitung (NZZ) koji je, pozivajući se na izvješća tajnih službi, napisao kako “najveća prijetnja sigurnosti u Njemačkoj dolazi od islamista, a ne od desničarskih ekstremista: na 284 slučaja radikalnog islamizma dolazi ukupno 11 slučajeva desničarskog ekstremizma”.
Strah od ‘turbo naturalizacije’
Nakon nekontroliranih migracija, njemačka javnost sada strahuje i od provedbe novog zakona o njemačkom državljanstvu ili “turbo naturalizacije” koju forsira stranka Zelenih i njihova ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock. Taj će se zakon početi provoditi 26. lipnja 2024. “za sve koji žele postati Nijemci”. Najjača oporbena koalicija CDU-CSU taj potez Zelenih oštro je kritizirala upozoravajući kako će mnogi islamisti sada uzeti i njemačko državljanstvo. A deportacija islamista, jednako kao i kriminalaca s njemačkim državljanstvom, komplicirana je jer je njemačko državljanstvo teško opozvati. Već sad otprilike dvije trećine članova radikalnih grupa u Njemačkoj imaju njemačku putovnicu.
Poljski premijer Donald Tusk priznao je u ponedjeljak pobjedu nacionalističke oporbene stranke na lokalnim izborima održanim u nedjelju, koje se smatra prvim testom njegove vlade lijevog centra otkako je preuzeo vlast krajem prošle godine.
Tusk je u objavi na društvenoj platformi X rekao da je ohrabren pobjedama svoje Građanske koalicije u pojedinim utrkama, poput izbora za gradonačelnike Varšave i Gdanjska te izbora za neke regionalne skupštine. Gubitke je pripisao slaboj mobilizaciji mladih birača i velikoj izlaznosti pristaša oporbene stranke Pravo i pravda (PiS) u ruralnim i istočnim krajevima.
“Zaključak za nas? Ne kmečimo, na posao!”, napisao je Tusk.
Prema predviđanjima, PiS se na izborima u nedjelju pokazao kao najjača stranka. U izborima za 16 regionalnih samouprava, 33,7 posto glasova otišlo je PiS-u, prema izlaznim anketama koje je proveo Ipsos. Tuskova Građanska koalicija je završila na drugom mjestu s 31,9 posto, prema Ipsosu.
Tuskova je stranka postigla veliki uspjeh u glavnom gradu Varšavi, gdje je u prvom krugu ponovno izabran Rafal Trzaskowski s 59,9 posto glasova. Pedesetdvogodišnji Trzaskowski se 2020. godine kandidirao za predsjednika, no tada je s nekoliko postotnih bodova više pobijedio trenutni predsjednik Andrzej Duda, saveznik PiS-a.
Reizbor Trzaskowskog je potaknuo raspravu o tome da možda i dalje ima izglede da postane predsjednik. Očekuje se da službeni rezultati neće biti objavljeni prije srijede.
Gotovo 30 milijuna birača odlučivalo je o načelnicima svih mjesta i gradova. Također, birali su članove 16 regionalnih skupština, 380 okružnih i 2477 lokalnih vijećnika. Drugi krug izbora za gradonačelnike zakazan je za 21. travnja u slučajevima da nijedan od kandidata ne osvoji više od 50 posto glasova u prvom krugu.
Imenovanje Tuska premijerom u prosincu bila je prekretnica za najveću zemlju na istoku Unije, čime je okončana osmogodišnja vladavina nacionalista koji su redovito dolazili u sukob sa zapadnim saveznicima.