Islamisti žele srušiti demokraciju i uspostaviti kalifat u Njemačkoj
Broj kaznenih djela koja su u Njemačkoj počinili maloljetni stranci u 2023. godini na rekordno je visokoj razini, objavili su jučer njemački mediji.
Savezna ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser danas će predstaviti državnu statistiku kriminala za 2023., a najzanimljivije detalje jučer je objavio Focus. Izvješće pokazuje nagli porast kriminala, posebno među osumnjičenicima koji nisu Nijemci. Posebno je vidljivo da se broj mladih stranaca kriminalaca naglo povećava. Broj mladih osumnjičenika između 14 i 18 godina koji nisu Nijemci porastao je gotovo za trećinu, za čak 31,4 posto. To je povećanje za ukupno 16.674 počinitelja u ovoj skupini. Za usporedbu: broj njemačkih mladih ljudi među osumnjičenima porastao je za samo jedan postotni bod, što iznosi 1326 osoba.
Čini se da brojke također “eksplodiraju” među mlađima od 14 godina. Broj osoba za koje se sumnja da su počinile zločin porastao je za 11.138 (plus 12 posto) – od čega je 9395 nenjemačke djece. To je ukupno 30,9 posto više nego 2022. godine. Slična slika vrijedi i za adolescente između 18 i 21 godine. Ovdje je broj osumnjičenika koji nisu Nijemci porastao za 27,4 posto – povećanje
Broj mladih osumnjičenika između 14 i 18 godina koji nisu Nijemci porastao je gotovo za trećinu, za čak 31,4 posto
od 14.843. Među njemačkim adolescentima taj je broj čak pao za 4439 – smanjenje od 4,2 posto. Broj svih kaznenih djela u Njemačkoj lani je ukupno porastao za 5,5 posto na 5,94 milijuna. Postoji jasan trend kada su u pitanju zločini: nasilni zločini dosegli su najveću razinu u 15 godina s oko 215.000 slučajeva. To uključuje opasne i teške tjelesne ozljede, s novim najvišim brojem od 155.000 slučajeva. Znatno je porastao broj pljački (plus 17 posto) na 45.000 i broj napada nožem (plus 10 posto) na 9000. Prošle je godine bilo i više provala u stambene objekte nego godinu ranije. Broj je porastao za 18,1 posto na 77.819 slučajeva. Berlin je vodeći s 8323 slučaja, što je porast od 35,2 posto.
Broj osumnjičenika porastao je u odnosu na prethodnu godinu za 7,3 posto na 2,246 milijuna. Od toga njih 923.269 nije imalo njemačku putovnicu, odnosno 41,3 posto. Iz perspektive Saveznog ministarstva unutarnjih poslova, razvoj prema povećanju kriminala postao je očit već prošle godine. Ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser rekla je još tada da se “vidi porast u kriminalu mladih”, a “također zbog ozbiljnih psiholoških posljedica pandemije”. To su uzroci, ali nikako opravdanja za nasilje, rekla je ministrica. Odgovor ustavne države mora biti “nulta tolerancija”: “Dosljedno djelovanje, brže deportacije stranih kriminalaca”, rekla je Faeser.
Slabom obrazovanju i s tim povezanom besperspektivnošću potrebno je suprotstaviti se dobrom socijalnom i obrazovnom politikom, kaže Faeser. Bolji rad na integraciji također je važan čimbenik.
Iako se o tome godinama šutjelo, njemački mediji sada sve češće pišu o skupovima radikalnih islamista s kojih se propagira rušenje demokratskog sustava u Njemačkoj te uspostava kalifata na njemačkom tlu. Tako su nedavno članovi islamističke skupine Muslim Interaktiv u Hamburgu, gradu koji se smatra glavnim selafističkim uporištem u Njemačkoj, koristili ramazan za širenje svoje ideologije. Kada su njemački novinari pokušali ući na taj tajni islamistički skup u hamburškoj dvorani Elite Eventhalla i osobno se uvjeriti u to što propagiraju, ulazak im je bio strogo zabranjen.
Najkritičnije u Hamburgu
Uz prijeteći ton i riječi: “Ovo je privatni događaj. Zabranjen pristup!” njemački su novinari otjerani iz dvorane i prije nego što su uspjeli razgovarati s onima koji su se u značajnom broju (nekoliko stotina) na skup dovozili u snažnim limuzinama Mercedesa i BMW-a. Kako prenosi Focus Online, sudionici skupa bili su muškarci, uglavnom mladi ljudi od 20 do 40 godina, od kojih nitko nije htio razgovarati s “kafirima”, kako muslimani zovu “nevjernike”.
Grupa Muslim Interaktiv jedna je od nekoliko paravanskih organizacija stranke Hizb-ut-Tahrir (skraćeno HuT), koja je od 2023. zabranjena u Njemačkoj. Jako su prisutni na društvenim mrežama i šire svoju propagandu putem TikToka i Instagrama. Osim Muslim Interaktiva, HuT-u su izrazito bliske i grupe Generation Islam i Reality Islam, koje također djeluju u Njemačkoj. Zajedničko im je to što sve te grupe radikalnih islamista propagiraju uspostava globalnog kalifata u kojem će vrijediti samo šerijat, tj. božanski zakon. Svi oni nastoje se obratiti što većem broju muslimana – kako bi ih “doveli i regrutirali”.
Problem s radikalnim islamistima nije samo u Hamburgu nego i u Essenu, Düsseldorfu, Berlinu i drugim njemačkim gradovima. Najbolje se to vidjelo nakon krvoprolića terorista Hamasa 7. listopada te izraelskog odgovora na ubojstvo 1200 Izraelaca. Tada su u organizaciji radikalnih islamističkih grupa i udruga održani propalestinski skupovi na kojima se pozivalo na uništenje Države Izrael, ali i na terorističke aktivnosti u Europi “protiv križara”.
Takvi pozivi nailaze na plodno tlo kod mladih islamista koji pokušavaju pravila radikalnog islama nametati svojim kolegama u njemačkim srednjim školama. Primjerice, nekoliko učenika iz škole u Neussu “radilo je snažan pritisak na druge učenike da se ponašaju u skladu sa zahtjevima islamskog šerijata” te tražilo “uvođenje prostorija za molitvu, pokrivala za glavu za sve žene u školi i odbacivanje demokracije”. Ili, primjerice, prošlogodišnji slučaj iz gimnazije u Bonnu u kojoj su radikalni muslimanski učenici maltretirali svoje kolege iz razreda i prisiljavali ih da prijeđu na islam. Svemu tome treba sve češće dodati terorističke napade islamista, koji se gotovo redovito pokušavaju prikazati kao “poremećenost” ili “djelo psihopata”.
Njemačke su vlasti već godinama svjesne opasnosti koju islamski ekstremizam predstavlja za demokraciju, ali nereguliranost njemačkih zakona po pitanju useljeničke politike i migranata sve više koriste radikalni islamisti za postizanje svojih ciljeva. Zbog inertnosti politike i pravosuđa njemačka je javnost sve ogorčenija. To rađa ekstremizam na drugoj strani, na strani njemačke desnice. Stoga sve veći broj njemačkih medija, pa i onih umjerenih, upozorava na dvostruki moral i standarde. Pritom iznose činjenice kako se zbog znatno benignijih stvari pokreću postupci protiv desnih ekstremista iz AfD-a, dok se ne reagira na izravne islamističke pozive na rušenje demokratskog poretka u Njemačkoj.
Iz izvješća Ureda za zaštitu ustavnog poretka iz 2022. iščitava se kako je samo u Hamburgu evidentirao 1450 nasilnih islamista. Istodobno su vlasti u Hamburgu registrirale 130 nasilnih prijetnji koje su dolazile od desnih ekstremista, što je manje od desetine u usporedbi s islamistima. Sindikat njemačke policije došao je do istog
Izborom novog predsjednika Slovačka je tijekom vikenda dovršila svoj potpuni vanjskopolitički zaokret, što je zabrinulo mnoge europske saveznike ove članice Europske unije i NATO-a, a naročito Kijev. Naime, u subotu je u drugom krugu predsjedničkih izbora pobijedio lijevi populist Peter Pellegrini, koalicijski saveznik premijera Roberta Fica koji je na rujanskim parlamentarnim izborima svladao prozapadne liberale i konzervativce, i to na valu kritike slovačke pomoći napadnutoj Ukrajini.
Nakon tog ključnog prošlogodišnjeg zaokreta u slovačkoj politici, stigli su i novi vjetrovi u predsjedničku palaču, a mnogi misle da će oni puhati u smjeru Moskve i Vladimira Putina. Dosadašnji predsjednik parlamenta te bivši premijer Pellegrini osvojio je 53% glasova, dok je 47% podrške dobio Ivan Korčok, koji je inzistirao na potrebi daljnje pomoći Kijevu. Dosadašnja predsjednica, liberalka Zuzana Čaputová podržavala je prozapadne politike.
Pellegrini je, slaveći pobjedu u nedjelju, obećao da će se pobrinuti da Slovačka ostane “na strani mira, a ne rata”. Kampanja ovog populističkog ljevičara tvrdila je da bi prozapadna oporba, na čelu s Korčokom, mogla čak poslati slovačke trupe u rat u Ukrajinu. Novi slovački predsjednik Pellegrini i premijer Fico zalažu se za prekid rata u Ukrajini i započinjanje mirovnih pregovora Kijeva i Moskve, što mnogi opisuju zapravo kao podršku djelomičnoj ukrajinskoj kapitulaciji. No, valja naglasiti da je i Pellegrini, nakon što je izabran, još jednom osudio rusku agresiju na Ukrajinu. Rekao je i da će zemlja nastaviti biti dio EU-a i NATO-a, ali da će slijediti više nezavisnu vanjsku politiku.
Nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, Slovačka je predvođena tadašnjom vladom bila jedna od najsnažnijih saveznika Kijeva kojemu je donirala svoju flotu od 13 borbenih zrakoplova MiG-29. No, socijaldemokratski populisti to su žestoko kritizirali, tvrdeći da je potreban mirovni sporazum, a ne slanje oružja. Na valu tih politika, osvojili su sve poluge moći u samo šest mjeseci.