Kranjčevićeva će biti gotova 2026., Maksimir 2028., a Cibonu želimo održati na životu
Za manje od deset mjeseci, najbolji rukometaši svijeta oduševit će svijet u arenama diljem Norveške, Danske i Hrvatske tijekom 29. Svjetskog prvenstva za rukometaše. Tri zemlje domaćina povezuju različite dijelove Europe, čineći slogan Inspired by handball. Zagreb će biti domaćin dvije skupine u prvoj fazi natjecanja, jedne skupine glavnog kruga, dva četvrtfinala i jednog polufinala. Dok će se finale igrati 2. veljače u Telenor Areni, ceremonija otvaranja i prva utakmica IHF Svjetskog rukometnog prvenstva za muškarce 2025. na rasporedu su u Herningu u Danskoj, 14. siječnja 2025. godine. Od 32 nacije 18 se već kvalificiralo za turnir. Još 11 zemalja sudionica bit će predstavljeno kroz europski play-off, koji se treba održati u svibnju. Ždrijeb skupina održat će se u Zagrebu,
29. svibnja 2024. Ulaznice su već u prodaji u Hrvatskoj, a prodaja ulaznica za utakmice u Danskoj i Norveškoj počinje
12. travnja.
Marljivi organizatori tradicionalne međunarodne veslačke regate Croatia Open obradovali su se jednom VIP gostu. Tijekom prvog dana dvodnevnih natjecanja posjetio ih je Tomislav Tomašević s kojim smo, nakon podjele medalja, popričali o aktualnostima vezanim uz zagrebačku sportsku infrastrukturu. Konverzaciju smo započeli pitanjem o tome ima li između prvog čovjeka glavnog grada i veslačkog sporta neka posebna veza ili je to bilo stvar iskazivanja poštovanja prema tom trofejnom nam olimpijskom sportu.
Želim ići na OI u Pariz
– To je stvar poštovanja prema svim sportašima. U tom smislu uskoro ćemo imati zabranu automobilskog prometa ovdje na ŠRC-u Jarun. Uskoro završavamo studiju za odmuljivanje jezera, što će iznositi barem pet milijuna eura i spremni smo to napraviti jer rezati to svake godine, a ne riješiti sustavno problem, nema smisla. A toga nije bilo još od Univerzijade. Radimo to s Hrvatskim vodama da nam se ne dogodi ono što se dogodilo na Trakošćanskom jezeru. Jarun je centar vodenih sportova cijele Hrvatske, ne samo u Zagrebu, nemamo drugi. Naravno da ćemo napraviti tu investiciju i ne samo to.
Kako prvi čovjek Zagreba doživljava olimpijske heroje među sugrađanima poput braće Sinković i Damira Martina?
– Oni nisu samo naši olimpijski heroji nego već i legende, od kojih još uvijek puno očekujemo na Olimpijskim igrama. U Parizu ćemo imati tri posade, a nadam se da će uspjeti upasti i veslačice. Nadam se da ću i ja otići na Igre jer me pozvala gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo i volio bih, ovisno o njihovu rasporedu, našim sportašima izraziti podršku.
Je li to neko pravilo da gradovi domaćini Olimpijskih igara u goste zovu čelne ljude glavnih gradova s istoga kontinenta?
– Mi smo u posebnim odnosima. Dijelimo dosta političkih vrijednosti, oko zelenih i lijevih tema, u tom smislu je zvala. Mislim da ćemo imati jedan bilateralni sastanak prije Igara. Sigurno ću doći prije samog početka, bit ću sigurno na otvorenju, i onda ću vidjeti koliko mi obveze dopuste. U Zagrebu se stalno nešto događa, stalno su neki problemi koje treba rješavati, a kod njih se građani uvijek pitaju gdje je gradonačelnik. Tako da jako malo izbivam iz Zagreba. Možda imam nekoliko putovanja godišnje i to uvijek po dan-dva.
Stigne li se u tom ritmu gradonačelnik rekreirati?
– Stignem. Redovito trčim, petšest kilometara nekoliko puta tjedno, a vikendom pokušavam ići na duže pruge, onda to bude 10 do 15 kilometara, a katkad i 20 kilometara, odnosno polumaraton. A kada to ne stignem, onda odradim neke kružne treninge. Vjerujem da ću ove godine u listopadu trčati polumaraton ili možda čak i maraton.
Kakva je situacija s obnovom gradskih sportskih objekata?
– Obnova Doma sportova blizu je odluke o izvođaču. Još čekamo odluku za javnu nabavu o nadzoru pa vjerujem da će građevinski radovi na obnovi krenuti za nekoliko mjeseci. Što se tiče stadiona u Kranjčevićevoj, tu se izrađuju glavni i izvedbeni projekt i trebat će izvaditi građevinsku dozvolu i napraviti javnu nabavu za odabir izvođača. Očekujem da će građevinski radovi krenuti u prosincu ili siječnju. I onda će trebati 15 mjeseci, a nakon što završimo Kranjčevićevu, počeli bismo rušiti maksimirski stadion i graditi novi. A novi stadion bio bi gotov 2028. godine.
Dakle, svi nacionalni sportski savezi, a s njima i Hrvatski olimpijski odbor, iz Doma sportova morat će se privremeno iseliti.
– Tako je, no kad se završi obnova, moći će se vratiti. To će biti konstrukcijska obnova. Da si ne lažemo, nije tu potres samo oštetio Dom sportova, nego je tu dvoranu trebalo obnoviti prije 20 godina. O tom krovu slušam barem 15 godina. On nije bio u dobrom statičkom stanju i to je jako kompleksan građevinski zahvat. Možda jedan od najkompleksnijih u Hrvatskoj jer je ta krovna konstrukcija pod pritiskom i trebat će raditi dosta kompleksne građevinske radove da se ona mijenja.
Je li zaživjela ideja da se Velika dvorana zove imenom Mirka Novosela? I da ondje bude i muzej s eksponatima iz njegova privatnog muzeja?
– Što se tiče Velike dvorane, ona će se zvati po Mirku Novoselu, a dvojka po Dragutinu Šurbeku. Kad je riječ o muzeju, hoće li biti u sklopu Doma sportova ili negdje drugdje u gradu, to ćemo tek odlučiti. Bio sam kod Novosela doma i to je nevjerojatna građa o hrvatskoj i jugoslavenskoj košarci, a tu su i priče kako je Hrvatska dospjela na Olimpijske igre u Barceloni i kako je došlo do legendarne utakmice s Dream Teamom. To je sve povijest za koju bi bila katastrofa da nestane.
Još jedan košarkaš, Dražen Petrović, imao je veliku ulogu za glavni grad. Sprema se spektakularna memorijalna utakmica u čast Draženova 60. rođendana, a obitelj Petrović izrazila je želju da u tome sudjeluje i Grad Zagreb.
– Vidio sam to u medijima pa sam stupio u kontakt s Acom. U svakom slučaju, to će se odvijati u Areni, koja je, kao što znate, gradski objekt. Tako da ćemo sigurno sudjelovati, financijski ćemo to pomoći i na bilo koji drugi način. I nadam se da će doći NBA zvijezde pa tako i susjed Luka Dončić. Dođe li polovina onih kojima će biti upućene pozivnice, to će biti košarkaški summit kakvog nikad nije bilo.
A upravo Draženovo ime nosi i dvorana u Savskoj koja također žudi za obnovom.
– Gledamo da naručimo projekt i za obnovu tog objekta. Mislio sam da će možda ovi ulagači u Cibonu biti zainteresirani za taj objekt da ga obnove.
A što je pak s mukama slavnoga kluba koji živi pod krovom te dvorane i nije ni sjena onoga što je nekad bio?
– Konstantno financiramo, pomažemo, pokušavamo održavati Cibonu na životu. Nadam se da će se dogoditi preoblikovanje u sportsko dioničko društvo kako bi onda netko tko investira mogao imati suvlasništvo. Ne bi imalo smisla da ostanu udruga građana jer tko će investirati u nešto što ne može vratiti.
Ulažemo u infrastrukturu
Je li Cibona zadovoljila uvjete za gradsko financiranje za ovu godinu?
– Mislim da natječaj još nije gotov, ali jesu izvijestili za prošlu godinu i stekli su uvjete da idu i u ovu godinu. Već tri godine tražimo način da sve živo prilagodimo tome da klub opstane. Čak mijenjamo i program javnih potreba tako da će se ubuduće na natječaju za javni novac kandidirati i privatne firme, a ne samo udruge računajući da će Cibona postati firma. I da opet može dobiti financiranje iz programa javnih potreba iz gradskog proračuna. Dosad su to mogle samo udruge građana. U interesu nam je da Cibona opstane, a teško mi je gledati košarkaški centar ovakav kakav jest.
Košarkaši najviše prigovaraju zbog uklanjanja teleskopskih tribina radi potreba futsala.
– Znam, ali sve treba obnoviti. Ajmo biti realni, osim dva bazena i Arene, od Univerzijade se ništa od sportske infrastrukture u Zagrebu nije napravilo. Šalata je katastrofa, Kranjčevićeva i Maksimir isto, Jarun također. Ništa se nije ulagalo, a mi sad ulažemo. Nema druge.
Kada bi moglo doći do prvog udarca na novom maksimirskom stadionu?
– Kao što rekoh, realno je 2028. godine, a što se tiče Kranjčevićeve, 2026. u proljeće.
Redovito trčim, petšest km nekoliko puta tjedno, a vikendom pokušavam ići na duže pruge, onda to bude 10 do 15, katkad i 20 km