Demografija mora biti u središtu političkog i društvenog interesa
Novi obrazovni program provodit će se u suradnji s požeškim Fakultetom turizma i ruralnog razvoja putem vaučera
Ministar financija Marko Primorac branit će boje HDZ-a na ovim izborima kao nestranački član u šestoj izbornoj jedinici. Profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta na čelu je tog resora nepune dvije godine.
S čim izlazite pred birače?
Preuzeo sam dužnost ministra financija u okolnostima kada je trebalo dovršiti procese integracije u Europodručje i pristupiti Europskom stabilizacijskom mehanizmu (ESM). Energetska kriza bila je u punom jeku i trebalo je strukturirati mjere i pakete pomoći stanovništvu i gospodarstvu. Smatrao sam da mogu pridonijeti razvoju sustava javnih financija s obzirom na to da se cijeli radni vijek bavim upravljanjem financijama i rizicima u javnom sektoru, fiskalnom politikom, oporezivanjem i drugim srodnim područjima. Kada se čovjek nađe u tim okolnostima, ako voli svoju državu i svoj narod, gotovo da i nema izbora. Puno smo toga napravili u ove nepune dvije godine, da sve ne ponavljam. Radimo na registru stanovništva, izradili smo portal porezne konkurentnosti, kao i digitalnu aplikaciju za upis narodnih obveznica i trezorskih zapisa online. Ove ćemo godine izraditi i strateški okvir za razvoj tržišta kapitala i uspostaviti sustav provjere izravnih stranih ulaganja. Regulirali smo rad agencija za naplatu potraživanja, smo transparentnost javnih financija i uveli dodatne mehanizme za sprečavanje utaje poreza, od kojih je zasigurno jedno od najvažnijih rješavanje problema megadirektora jer više neće biti dopušteno osnivanje poduzeća osobama koje su porezni dužnici. Sve to smo činili uz odgovornu i stabilnu fiskalnu politiku i znatno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u te uz dostizanje povijesno visokog kreditnog rejtinga.
Kako gledate na prijedloge konkurentskih stranaka da će uvesti porez na ekstradobit u trgovini i bankarstvu? Sličan zakon ste i vi predložili pretprošle godine, ali sad ga nema u programu HDZ-a.
Naš pristup nije bio usmjeren na pojedine sektore, nego smo uvođenju dodatnog poreza na dobit pristupili horizontalno, što je jedan od bitnih razloga zbog čega je Zakon o dodatnom porezu na dobit uspješno prošao provjeru ustavnosti. Kod razmišljanja o uvođenju dodatnog poreza kako u trgovini tako i u bankarstvu postavlja se pitanje kakve bi to posljedice izazvalo jer ne smijemo zaboraviti da je svaki porez, naposljetku, “prevaljiv” te da se ugrađuje u konačnu cijenu proizvoda.
U programu HDZ-a stoji da ćete ići na daljnje rasterećenje plaća. Kako biste to operacionalizirali?
Posljednjim krugom porezne reforme, između ostaloga, znatno smo povećali autonomiju nezamisliv, a to je da rasterećujemo ciljano najniže plaće što klasičnim rasterećenjem putem povećanja osnovnog osobnog odbitka nije bilo moguće jer ti građani ionako nisu plaćali porez na dohodak. Time smo povećali standard i kupovnu moć najugroženijih građana te smo smanjili nejednakost. Povećani standard građana pozitivno se odrazio na razinu potrošnje pa je u prvom tromjesečju ove godine promet po fiskaliziranim računima porastao 15% u odnosu na isto tromjesečje prošle godine. Tako smo očuvali i visok rast BDP-a, koji je trenutačno gotovo najveći u EU – skoro pet puta veći od prosjeka EU.
Jeste li otkrili kakav je bio učinak ovogodišnjih rasterećenja, zašto je u siječnju došlo do pada plaća?
Ove godine smo, u smislu rasterećenja plaća, učinili najveći iskorak do sada. Ukupno porezno rasterećenje svih poreza od 2017. do danas iznosilo je više od dvije milijarde eura na godišnjoj razini. Od toga je, slijedom posljednjih izmjena, samo rasterećenje plaća iznosilo oko 430 milijuna eura. I to bez učinaka ukidanja prireza, koje ćemo tek naknadno utvrditi jer su odluke o visini stopa poreza na dohodak sada u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. To je bio zaista važan iskorak za rasterećenje plaća i promjenu strukture poreznog opterećenja te povećanje pravednosti poreznog sustava u cjelini.
Centar umjetne inteligencije Lipik u suradnji s Fakultetom turizma i ruralnog razvoja u Požegi pokrenuo je novi obrazovni program mikrokvalifikacija za zvanje stručnjaka za umjetnu inteligenciju, koji će se uskoro provoditi kroz program vaučera u Lipiku.
Dosad je kroz četiri generacije šestomjesečnog osposobljavanja u Lipiku prekvalificirano gotovo sto mladih ljudi u programere i programerke umjetne inteligencije. Većina njih pronašla je posao u IT sektoru, dok su neki od njih odlučili ostati u Lipiku i otvoriti vlastite obrte i tvrtke koje se bave programiranjem i umjetnom inteligencijom, priopćili su iz lipičkog AI centra.
Proteklog tjedna počelo je osposobljavanje pete generacije polaznika nastavljajući uspješnu tradiciju osposobljavanja za perspektivna zanimanja u području umjetne inteligencije.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar tom je prilikom istaknuo kako se prije tri godine pokrenuti program osposobljavanja programera umjetne inteligencije u Lipiku pokazao kao odličan odgovor na izazove tržišta rada, jednako kao i program vaučera za obrazovanje.
Stoga se čine opravdanim velika očekivanja od programa mikrokvalifikacija za stručnjake za umjetnu inteligenciju, koji će biti realiziran u Lipiku putem vaučera u iznosu od tri tisuće eura po osobi, a nositelj programa je Fakultet turizma i ruralnog razvoja u Požegi.
Naime, do sada su se u Centru umjetne inteligencije Lipik mogle školovati samo nezaposlene osobe, a uskoro se otvaraju novi programi edukacija i školovanja na području cjeloživotnog obrazovanja na širu zajednicu.
– Prošle godine počela je suradnja sklapanjem sporazuma o poslovnoj suradnji na području znanstvene i nastavne djelatnosti. Nastavljena je izradom programa mikrokvalifikacija koji će se, uz podršku Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Ministarstva rada, početi održavati u Lipiku u sklopu programa vaučera – rekla je doc. dr. sc. Mirjana Jeleč Raguž, voditeljica cjeloživotnog obrazovanja na Fakultetu turizma i ruralnog razvoja u Požegi.
Ona je dodala da je trajanje programa predviđeno na šest mjeseci te da će polaznici po završetku moći steći 30 ECTS bodova, što je ekvivalent jednom semestru studiranja na fakultetu. U okviru 900 sati predavanja, manji dio bit će posvećen realizaciji nastavnog procesa, dok će veći dio obuhvatiti vježbe i praktični rad. Trećina vremena bit će posvećena samostalnom angažmanu polaznika, tijekom kojeg će samostalno izrađivati svoje projekte i pripremati se za polaganje završnog ispita.