Goluža: Za liste čekanja uvesti interventne mjere
Parlamentarni izbori sve su bliže, a stranke iz dana u dan dijele svoje programe i ideje. Što se tiče zdravstva, svoje su stajalište za Večernji TV podijelili Ivana Kekin (Možemo, I. izborna jedinica), Samir Haj Barakat (Rijeke pravde, IV. izborna jedinica), Trpimir Goluža (Most, II. izborna jedinica) te Ivan Ćelić (HDZ, VI. izborna jedinica).
Vezano za pitanje smanjenja čekanja na dijagnostičke preglede, Ćelić je kao ključne stavke istaknuo jačanje zdravstvene infrastrukture te ljude, odnosno postojanje dovoljnog broja medicinskih timova. Goluža navodi kako treba imati interventne mjere da bi se postojeće liste smanjile, kao i mjere koje treba napraviti na organizaciji sustava da se situacija ne ponovi. Kekin ističe kako je prva stvar jačanje primarne zdravstvene zaštite, a druga jačanje preventivnih programa, dok Haj Barakat smatra kako je najveći problem administracijski dio.
Liječnike lišiti administracije
Posebna se pozornost u društvu pridaje zdravstvenoj zaštiti djece s ribirači. bolestima, a Hrvati su u više navrata, putem humanitarnih akcija, skupljali novac za liječenja. Ćelić se ne slaže da država ne vodi brigu te se nada da nikome u Hrvatskoj neće biti potrebno organizirati akcije, ako se radi o lijeku za koji postoji službena medicinska indikacija. Goluža potvrđuje da je Vlada napravila pozitivan iskorak po tom pitanju. Također, naglašava kako treba prostor dati struci. Kekin tvrdi da ne postoje beskonačna sredstva te da se ona trebaju trošiti racionalno jer u suprotnom neće biti dovoljno za one koji nemaju alternativu. Haj Barakat složio se kako je u ovom mandatu napravljen iskorak, no kako bi se moglo napraviti još i više kada bi se uštedjelo.
Kekin je istaknula važnost preventivnih pregleda te dodala kako loše otkrivamo bolesti u ranoj fazi. “Nama ljudi umiru od bolesti koje su se mogle spriječiti. Ne samo da bi se spasili životi, nego bi racionalizirali troškovi zdravstvenog sustava”, navela je. Što se tiče problema primarne zdravstvene zaštite, Goluža kaže kako treba povećati plaće te zanimanje učiniti atraktivnijim. “Administrativni posao ne smiju raditi liječnici, nego administratori. Mladim liječnicima treba usaditi ljubav prema struci, trebaju raditi s pacijenjera tima, a ne ih staviti među papire, to je podcjenjivanje”, tvrdi.
Strategija na osam godina
Haj Barakat navodi kako je primarna zdravstvena zaštita “kičma društva”, a osvrnuo se i na mogućnosti cijelog sustava. “Ako biste napravili strategiju na osam godina, mi bismo od ovog sustava mogli dobiti ono što trebamo. Edukacija ljudi, također, treba biti bitna. Od hrvatskog zdravstva mogli bismo napraviti čudo. Imamo dobar kadar i edukaciju”, kazao je. S obzirom na to da se mladi susreću s problemima te da zbog toga nastaje potreba za stručnjacima u radu na mentalnom zdravlju, Ćelić napominje kako unutar županijskih zavoda za javno zdravstvo postoje službe za mentalno zdravlje. “Psihijatri nisu jedini koji se trebaju baviti metalnim zdravljem djece. Osim psihologa, timovi će biti osnaženi socijalnim pedagozima, socijalnim radnicima...”, navodi.