Od 10 zemalja iz kojih u RH dolaze radnici, za pet potrebna viza
Migracije, tržište rada i administracija, poslovni forum Udruge Hrvata BiH Prsten
Odlazak visokoobrazovanih kadrova te općenito nedostatak radne snage problemi su, baš kao u Hrvatskoj, i u susjednoj BiH. Naglasili su to predstavnici Udruge Hrvata Bosne i Hercegovine Prsten, ali i panelisti koji su sudjelovali na njihovu jučerašnjem poslovnom forumu s temom “Migracije – tržište rada – administracija”, koji se održao u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
“Moramo posegnuti šire”
– Želimo, u suradnji s Hrvatskom, osnažiti suradnju i položaj Hrvata u BiH. Pokušat ćemo provjeriti probleme i izazove po pitanju radne snage i migracija, s tim da si ne utvaramo da ćemo ih odmah i riješiti – kazao je predsjednik Prstena Vjekoslav Bratić, dok je predsjednik Kluba poduzetnika udruge Draženko Mamić istaknuo da se i hrvatski gospodarstvenici u susjednoj državi također bore s nedostatkom radnika, a “snaga zajedništva” mogla bi pomoći u rješavanju tog problema. A da bi Hrvatska bez Hrvata iz BiH bila kudikamo siromašnija zemlja te da će se svakako raditi na tome kako unaprijediti tržište rada i suradnju s BiH, naglasio je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
– Tijekom povijesti Hrvatska je bila zemlja koja je dala mnogo iseljenika, a sad postaje sve privlačnija useljenicima – pojasnio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, dok je premijer Andrej Plenković kazao da se nalazimo u “velikom tranzicijskom procesu izazvanom globalnim promjenama”.
– Hrvatska bilježi velik gospodarski rast i moramo imati dovoljno radne snage. Kako je više ne možemo osigurati kod nas, moramo posegnuti šire. Zato je u javnoj raspravi novi Zakon o strancima koji će regulirati dolaske i popuniti radna mjesta za koja kod nas nema dovoljno ljudi – kazao je premijer, dok je predsjednik Sabora Gordan Jandroković Prstenu zahvalio na svemu što čini za povezanost Hrvatske i BiH: od humanitarnog rada, dodjeljivanja stipendija, očuvanja kulture...
Gdje je Hrvatska u globalnim migracijama, objasnio je državni tajnik za migracije, državljanstvo i upravne poslove Žarko Katić.
– Prvi je put naša država imala pozitivan migracijski saldo 2022. godine, kad se uselilo gotovo 58 tisuća osoba te je razlika iseljenih i useljenih bila 11.700 osoba. Što se tiče onih s neeuropskim putovnicama, 2017. takvih je useljenika bilo 745, dok bi za prošlu godinu ta brojka trebala biti oko sto tisuća, ali točno ćemo znati u lipnju, kad podatke objavi Državni zavod za statistiku – kazao je Katić pa dodao da je nužno da se dolazak legalnih migranata omogućuje i dalje kako bi poslodavci mogli dobiti radnike. Rečeno je pojasnio podacima pa istaknuo da je 2016. izdano 4200 radnih dozvola, 2019. njih 75 tisuća, dok ih je lani bilo 172.500. Još uvijek, kaže Katić, prevladava potreba za manje kvalificiranom radnom snagom, ali povećava se i ona za radnike s višim kvalifikacijama, za koje je potrebna tzv. Plava karta.
Dozvole se čeka 3-4 mjeseca
– Ono što stvara dodatne probleme administraciji jest to što je sve više stranih radnika koji za Hrvatsku trebaju vize. Od top deset zemalja iz kojih dolaze radnici, za njih pet potrebna je viza: za Nepal, Indiju, Filipine, Bangladeš i Tursku, a samo u prva tri mjeseca ove godine izdano je gotovo 20 tisuća viza – rekao je državni tajnik. Osvrnuo se i na novi Zakon o strancima koji se, prije svega, želi uskladiti s novom direktivom o Plavoj karti, koja bi se izdavala, umjesto na dvije, na četiri godine. Žarko Katić sudjelovao je i na panelu na kojem se raspravljalo o teškoćama koje poslodavci imaju zbog nedostatka radne snage. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar kazao je da Hrvatska ima najliberalniji sustav dovođenja stranih radnika u Europi otkako je ukinut kvotni sustav, a upravo je HZZ taj koji provodi testove tržišta rada kako bi se vidjelo koja su zanimanja deficitarna. Anamarija Džidić iz Uprave za konzularne poslove pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova kazala je da je, u odnosu na lani, broj zahtjeva za dugotrajnu vizu povećan 86 posto, a za nju se može aplicirati najranije dva mjeseca prije početka valjanosti radne dozvole. Pavo Ćorluka, član Prstena i osnivač Ćorluka sanatorija, rekao je da u njegovim ustanovama rade njegovateljice i pomoćno osoblje iz trećih zemalja, ali obrazovane medicinske sestre dovesti ne može. Ne samo iz daljnjih zemalja, kako je pojasnio, već i one iz BiH ili Srbije, jer dođu li, procedura dok ne počnu raditi traje minimalno tri godine. Apelirao je Ćorluka zato da se ne ide na pripravnički staž, već da se položi pripravnički ispit te razlika predmeta i sestrama strankinjama koje bi radile omogući da prihvate posao u Hrvatskoj. Igor Glavaš, član Prstena i direktor građevinske firme Palace, objasnio je da su strani radnici u njegovu tvrtku počeli dolaziti 2019. godine, a način na koji danas traže građevinare dosta se razlikuje od onog kako se to tada radilo.
– Inženjera pošaljemo, primjerice, u Nepal, imamo ondje poligon na kojem radnici pokazuju vještine, a provjerava se i engleski jer bitno nam je da se znamo sporazumjeti. Doduše, oni koji su došli među prvima već znaju hrvatski, odnosno prije bosanski jer kolege su im uglavnom iz BiH – kaže Glavaš, koji je upozorio i na dug proces izdavanja radnih dozvola. Po zakonu, ističe, MUP bi unutar 15 dana morao izdati pozitivno ili negativno rješenje, a nerijetko se radna dozvola čeka i po tri-četiri mjeseca.