Pax Americana na Bliskom istoku više ne djeluje
Čini se da su i jedna i druga strana mogle proglasiti pobjedu. Iran je prvi put sa svog teritorija ispalio više od 300 ubojitih dronova, krstarećih i balističkih projektila prema Izraelu, dok su Izraelci, uz pomoć svojih saveznika, čak 99 posto tih dronova uspjeli oboriti. Čini se da su u napadu sudjelovale i snage Osovine otpora, koja okuplja proiranske militantne skupine u Siriji, Libanonu, Iraku i Jemenu, što bi trebalo ilustrirati rastuću iransku moć u bliskoistočnoj regiji. Iranci tvrde da je operacija Istinito obećanje, kako su u Teheranu nazvali napad u znak odmazde za nedavni izraelski raketni udar na iranski konzulat u Damasku, kada je likvidirano sedam visokih časnika Iranske revolucionarne garde koji su se u tom trenutku nalazili u konzulatu, ispunila sve ciljeve. Premda je materijalna šteta od iranskog napada simbolična, iz Teherana poručuju da su zadovoljni i da su iranski dronovi pogodili obavještajni centar i vojnu bazu na jugu Izraela, iz koje su, po njihovim tvrdnjama, poletjeli izraelski avioni F-35 koji su napali konzulat u Damasku. I Izraelci imaju razloga za zadovoljstvo. Njihova protuzračna obrana ponovno je potvrdila da je najbolja na svijetu. Unatoč masovnosti udara, po čemu je iranski napad podsjećao na masovne ruske raketne udare na Ukrajinu, izraelska Željezna kupola, sofisticirani sustav koji štiti Izrael od neprijateljskih raketa, izdržala je napad koji je trajao čak pet sati.
Iako bi i Iran i Izrael time mogli zaključiti sukob, malo je vjerojatno da će se to dogoditi. Situacija na Bliskom istoku izmiče kontroli i čini se da je eskalacija neizbježna. Kao što je izraelski premijer Benjamin Netanjahu napadom na iranski konzulat u Damasku svjesno eskalirao rat, znajući da će doći do iranskog odgovora, Iran se umjesto za simboličan udar preko svojih posrednika i podizvođača, usprkos činjenici da veći sukob u ovom trenutku nije u interesu režima u Teheranu, pomalo neočekivano odlučio upravo za izravan i masovan raketni udar iz Irana na Izrael, što će gotovo sigurno izazvati silovit odgovor Izraela, koji će sigurno biti konkretniji i uspješniji od iranskoga. Sve to, naravno, predstavlja katastrofu za američku politiku na Bliskom istoku i može imati razorne posljedice za predizbornu kampanju američkog predsjednika Joea Bidena i ugroziti njegove izglede za reizbor. Američka diplomacija pokušala je nakon napada Hamasa na Izrael spriječiti eskalaciju rata, ali u tome nije uspjela. Washington se u neuobičajenom diplomatskom potezu nedavno čak pokušao distancirati i od izraelskog napada na iranski konzulat u Damasku, izravno obavijestivši Teheran da Bidenova administracija nije znala za napad i nije bila u njega umiješana, želeći tako Iran odgovoriti od odmazde. Amerikanci, kao što vidimo, nisu bili uvjerljivi, kao što vjerojatno ni Netanjahu neće poslušati Bidenov apel da se sada suzdrži od protuudara na Iran, baš kao što je ignorirao i ranije američke pozive i upozorenja da se suzdrži od poteza koji će dovesti do eskalacije. Čini se da Pax Americana na Bliskom istoku više ne djeluje, što će najviše razveseliti iranske saveznike u Kremlju i Pekingu.
Denis Romac Iako bi i Iran i Izrael ovime mogli zaključiti sukob, malo je vjerojatno da će se to dogoditi. Situacija na Bliskom istoku izmiče kontroli i čini se da je eskalacija neizbježna