U inozemstvu je ‘dosadna’ Hrvatska često tema tek u izbornoj kampanji

Ove godine na birališta izlazi, ili je izašlo dosad, oko polovice globalnog stanovništva, 2024. su općenito obilježili ratovi i izbori

Međunarodni mediji jesu pisali o parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, ali tek odnedavno, a možda i manje nego što bismo to htjeli. Jedan je od glavnih razloga za to činjenica da oni, u međunarodnom kontekstu, baš i – nisu važni. Naravno, za građane Hrvatske središnji su politički događaj u 2024., sigurno mnogo važniji nego primjerice američki predsjednički izbori krajem godine, no slučaj je htio da se održavaju u svjetskoj superizbornoj godini. Naime, ove godine na izbore izlazi, ili je izašlo dosad, oko polovice globalnog stanovništva, prema izračunu magazina Time iz prosinca 2023. godine. Tajvanci su glasali već početkom godine, Rusi su navodno ponovno plebiscitom izabrali Vladimira Putina da vodi zemlju, Turci su na lokalnim izborima nanijeli težak poraz predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoğanu, u petak će započeti ogromno glasanje u Indiji koje traje tjednima, a tek na jesen glasaju Amerikanci... Čak 64 zemlje izbore su zakazale za ovu godinu.

Do ponovnog izbornog sraza Joea Bidena i Donalda Trumpa ostalo je još šest mjeseci, i već sada se možemo početi pripremati na izvanredno stanje koje će nas tad dočekati: teorije zavjere, velike riječi, priče o visokim godinama dvojice političara, svađe naših susjeda i prijatelja o tomu koji je od njih dvojice manje zlo. Općenito su 2024. na globalnoj razini obilježili ratovi i izbori, i srećom da se Hrvatska samo po drugom elementu uklapa u te trendove. Hrvatsku se u međunarodnom kontekstu često opisuje kao relativno uređenu demokraciju, a međunarodni mediji prenose svađe domaćih političara, ali ne prečesto. Posljednjih su dana veliki mediji i pisali ponešto o izborima, ali čini se po službenoj dužnosti: izvan izborne kampanje Hrvatska je rijetko na naslovnicama.

Isto tako, ova zemlja vrlo često ispada iz međunarodnih analiza zbog određenih objektivnih razloga, često vezanih uz svoju veličinu. Naime, ako velike kompanije za praćenje javnog mnijenja, poput primjerice Pew Research Centera, istražuju što o pojedinoj temi misle istočni Europljani, iz njihove je perspektive vjerojatno zanimljiviji stav skoro 40 milijuna Poljaka od onog četiri milijuna Hrvata. Hrvatske je građane nekada, najviše u 1990ima, moglo zasmetati kako o njoj pišu međunarodni mediji, a time što je u međuvremenu postala ‘dosadna’, članica NATO-a i Europske unije, i što su joj nogometaši glavni međunarodni PR adut, zapravo je ostvarila solidan uspjeh. Možemo se sjetiti kako je Hrvatska bila na naslovnici New York Timesa i CNN-a kada je izborila polufinale Svjetskog prvenstva u Kataru. More, nogomet, turizam, hrana i dobri ljudi koji se ponose da su još bolji domaćini sasvim su kvalitetni začini za juhu međunarodnog rejtinga neke zemlje. Cinici bi rekli, možda i bolji od politike.

I treća zgrada Klinike za dječje bolesti Zagreb, zgrada Turina, teško oštećena u potresu prije četiri godine, u završnoj je fazi konstrukcijske obnove, koja bi trebala završiti u svibnju. Bolnica u Klaićevoj jučer je u pogon pustila novi MR uređaj snage 3 T, a ukupna vrijednost tih ulaganja je 5,2 milijuna kuna. U objektu su smještene polikliničke specijalističko-konzilijarne djelatnosti Klinike za pedijatriju, Klinike za dječju kirurgiju, Zavoda za dječju ortopediju te Zavoda za laboratorijsku dijagnostiku.

Za obnovu zdravstvene infrastrukture oštećene razornim potresom prije četiri godine iz Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU) i drugih izvora za Kliniku za dječje bolesti Zagreb osigurana su ukupno 8,2 milijuna eura. Stradala su tada tri od četiri bolnička objekta.

Ravnatelj Roić naglasio je da je Klinika za dječje bolesti Zagreb jedina bolnička zdravstvena ustanova koja radi pretrage magnetske rezonance za bolničke kao i ambulantne pacijente dječje dobi te da prima pacijente iz cijele Hrvatske i regije.

– Klinika na razini Hrvatske izvodi 80% MR pretraga dječje dobi u općoj anesteziji i više od 50% svih MR pretraga dječje dobi, što se sve do sada izvodilo na MR uređaju snage 1,5 T. Novi dodatni najmoderniji i visoko sofisticirani M R uređaj snage 3 Tko j ijedan a spuštenu rad omogućit će svakom djetetu u Hrvatskoj najvišu razinu zdravstvene skrbi u primjerenom roku – dodao je ravnatelj Roić.

Ministar Beroš napomenuo je da ovaj MR uređaj snage 3 T nije jedini uređaj kojim se poboljšalo pružanje zdravstvene skrbi djeci, napominjući da je u razdoblju od 2016. do 2024. godine uloženo u medicinsku opremu, uslugu i radove 14 milijuna eura iz državnog proračuna i EU sredstava te su se time ojačali prevencija, dijagnostika, liječenje i rehabilitacija.

Klinici za dječje bolesti Zagreb gravitiraju pacijenti iz cijele Hrvatske, što je nesumnjivo čini ustanovom od nacionalne važnosti, podsjetio je ministar dodajući da je u razdoblju od 2016. godine sve do ove godine u Kliniku uloženo ukupno 22,27 milijuna eura iz različitih izvora financiranja. Ukupno je za protupotresnu obnovu zagrebačke zdravstvene infrastrukture osigurano više od 650 milijuna eura.

Inače, plan je da za nekoliko godina pedijatrija, dječja kirurgija, anestezija, radiologija i laboratorij Klinike u Klaićevoj, zajedno s pedijatrijskim odjelom KBC-a Sestre milosrdnice, psihijatrijom za djecu i adolescente u Kukuljevićevoj te specijalizirane neuropedijatrije i rehabilitacije Specijalne bolnice Goljak, budu objedinjene u novoj Nacionalnoj dječjoj bolnici u Blatu. Nova dječja bolnica prostirat će se na 53.000 kvadrata, imat će ukupno 481 bolnički krevet i 300 kreveta u dnevnoj bolnici te će imati i intenzivnu skrb i odjel za infektivne bolesti. Idejni projekt je gotov, slijedi natječaj za projektiranje i gradnju, koja bi trebala početi 2006., a ukupna vrijednost s opremanjem premašuje 200 milijuna eura. (R. Kovačević Barišić)

Emisije onečišćujućih tvari u zrak znatno su smanjene posljednjih desetljeća, no prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije onečišćenje zraka uzrok je preuranjene smrti za oko 300.000 stanovnika Europe godišnje. Procjena je da Hrvatska u toj crnoj statistici sudjeluje s oko 4500 stanovnika godišnje, objavilo je Ministarstvo gospodarstva i zaštite okoliša. Radi se o tzv. sitnim lebdećim česticama, nitritima i prizemnom ozonu. EU ima viziju nultog onečišćenja do 2050., ističu u Ministarstvu. Direktiva o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari za svaku državu članicu EU, pa tako i Hrvatsku, određuje nacionalne obveze smanjenja emisija za razdoblje od 2020. do 2029., kao i još ambicioznije ciljeve od 2030., usmjerene na pet tvari koje onečišćuju zrak – sumporov dioksid, dušikove okside, nemetanske hlapive organske spojeUdruga amonijak i sitne lebdeće čestice. Obveza je i izrada inventara emisija onečišćujućih tvari u zrak do 15. veljače svake godine, projekcije emisija do 15. ožujka svake dvije godine i prostorni raspored emisija onečišćujućih tvari u zrak i velikim točkastih izvorima emisija do 1. svibnja svake četiri godine. Od 1980-ih EU ima stroge mjere i otad su se emisije glavnih onečišćujućih tvari u zraku znatno smanjile, posebno u energetskom, industrijskom i prometnom sektoru, zahvaljujući ponajprije Direktivi o industrijskim emisijama i eurostandardima za vozila. U Hrvatskoj je prvi znatni pad emisija početkom 1990-ih godina koji je utjecao na svih pet promatranih onečišćujućih tvari uzrokovan, pojašnjavaju stručnjaci, ratnim zbivanjima, odnosno smanjenjem industrijskih i poljoprivrednih aktivnosti. Sličan je učinak imala i ekonomska kriza krajem prvog desetljeća 21. stoljeća. Najzamjetnije smanjenje od 96,7 posto 2022. u odnosu na 1990. zabilježeno je kod emisija sumporova dioksida, kao rezultat uvođenja standarda korištenja niskosumpornih goriva za cestovna vozila i izvancestovne strojeve te uvođenje tehnika odsumporavanja u termoelektranama na ugljen. Na emisije dušikovih oksida, čiji je ključni izvor promet, utjecali su novi standardi i uvođenje trostaznih katalizatora u automobile, no znatan utjecaj imalo je i smanjenje industrijske proizvodnje, primarno aluminija, papira i celuloze te čađe. Ukupna je emisija u 2022. bila za 55,5% manja nego u 1990. Nemetanski hlapivi organski spojevi smanjili su se za 64,9% u odnosu na emisije 1990., i to zbog strožih uvjeta zaštite okoliša u proizvodnjama koje koriste organska otapala, prestala je i proizvodnja određenih kemikalija, a od 2005. koriste se naprednije tehnike izgaranja biomase u kućnim ložištima. Lebdećih je čestica 34% manje u odnosu na 1990., no nema jasnog trenda smanjenja emisija.

Obveza je članica EU i izrada inventara emisija onečišćujućih tvari u zrak do 15. veljače svake godine