HDZ u velikoj prednosti, kreće teška borba za sastavljanje Vlade
Dramatičan izborni dan, tijekom kojeg je rekordni izborni odaziv, koji je u 16.30 sati bio gotovo 50 posto veći nego u isto vrijeme prije četiri godine, ukazivao na smjenu na nacionalnom tronu “ohladile” su prve izlazne ankete. One su pokazale da dva uzastopna mandata na nacionalnom tronu HDZ gotovo i nisu koštala naklonosti birača. Najvećoj stranci ove ankete prognoziraju 59 mandata, ne računajući one iz dijaspore, SDP-ove Rijeke pravde ostale su na 44, treći je Domovinski pokret sa 13, slijede Most i Hrvatski suverenisti s 11, IDS s 2 te Fokus i Posavčeva Platforma Sjever s po jednim mandatom.
U granicama očekivanog
Večernjakove izborne analitičare ovi rezultati nisu previše iznenadili.
– U granicama je očekivanog. HDZ je prošao nešto lošije od onoga što smo svi očekivali. DP je prošao nešto bolje, kao i Možemo!, a ostalo je sve u okvirima toga što su predviđala istraživanja – komentirala je Ankica Mamić, koja je nakon podataka o znatno višem odazivu ipak očekivala očekivala da će on donijeti puno veći poremećaj od onoga što su predviđale ankete prije izbora s obzirom na to da takva izlaznost obično donosi promjene.
Marijana Grbeša primjećuje, pak, kako su se u viokom odazivu glasovi distribuirali tako da su stranke ostale na otprilike istom, odnosno da visok odaziv nikom nije išao pretjerano u korist.
– Po ovome je HDZ relativni pobjednik izbora, ali je bilo puno graničnih mandata, sigurno će se svašta još događati. Istaknula bih 11 mandata Možemo, što je skok u odnosu na ranije, i mislim da se vidi da se odluka o tome da idu sami pokazala dobrom – zaključila je Grbeša nakon objave prvih anketnih rezultata.
Kad je riječ o efektu ulaska predsjednika države Zorana Milanovića u izbornu kampanju, analitičarke su suglasne da se najveći ogleda u povećanom odazivu.
– Možemo biti zahvalni zbog odaziva. Ljudi su bili doma danas, i jednostavno su se ustali i otišli glasati. Ako je ovo njegova ostavština, svaka mu čast. Što se tiče svega drugoga, mislim da efekt postoji i on je vidljiv. Rezultat je daleko od onoga što je SDP mislio da će postići, a Možda stigne i prigovor na račun Možemo – kaže Grbeša-Zenzerović.
Ankica Mamić primjećuje, pak, kako je SDP u krizi vodstva te kako je to za birače bila ključna stvar.
– Možemo je ostvario svoj plan, oni su imali vrlo agresivnu kampanju na mrežama u zadnjih tjedan dana. Ono što njih treba zanimati je Zagreb jer su im lokalni izbori za godinu dana – uvjerena je analitičarka.
Što se tiče Milanovića, treba ipak podsjetiti kako mu je prva namjera bila kandidirati se na SDP-ovoj listi, a nakon što mu je kandidaturu zabranio Ustavni sud, uz poruku kako na listu može isključivo ako odstupi s predsjedničke dužnosti, nije se odvažio na taj korak. Kroz kampanju je kao predsjednik države nastavio pozivati birače da iziđu na izbore i glasaju za bilo koga osim za HDZ. Ta poruka, sudeći po anketama, nije odjeknula onako kao je Milanović planirao pa je relativno lako zaključiti kako su njegovu odluku da ne uđe u otvorenu borbu, nego ostane na rezervnoj poziciji birači ipak prepoznali kao manjak hrabrosti, za što ga je, uostalom, kroz kampanju čitavo vrijeme prozivao i HDZ.
No, treba reći i kako bi pokažu li se rezultati anketa preciznima, najvećoj stranci, čak i uz pretpostavku da će osvojiti sva tri mandata u dijaspori, do parlamentarne većine nedostajalo 14 mandata, što znači da im ovoga puta neće biti dosta ni svih osam manjinskih zastupnika, a manje stranke dosadašnje koalicije ovoga su puta na izbore izišle na HDZ-ovoj listi i tu mandata sa strane nema. Jezičac na vagi ovoga će puta tako biti Domovinski pokret, kojemu izlazne ankete prognoziraju 13 mandata, no prvaci ove stranke i dalje tvrde kako im ulazak u vlast sa SDSS-om i Možemo! nije opcija. Ukoliko bi se HDZ odrekao SDSS-ovih zastupnika za volju DP-a, za većinu bi im nedostajao samo jedan mandat, koji teoretski mogu nadomjestiti iz manjinskih redova, bez SDSS-a, ili iz neke manje opcije, koje su redom tvrdile da neće s HDZ-om.
U tom kontekstu, zanimljivu je izjavu iz HDZ-ova izbornog stožera sinoć dao potredsjednik stranke Ivan Anušić, koji je očekivao kako će do kraja brojanja HDZ u odnosu na izlazne ankete rasti za dva do tri mandata. A s obzirom na to da je to i dalje manje od broja koji je HDZ osvojio 2020. godine, poručio je kako “treba analizirati zašto i iz kojeg razloga je manje” i vidjeti gdje HDZ nije učinio sve što je trebao.
A što se tiče partnera s kojima bi stranka mogla složiti novu vladu, primjećuje kako je jasno da će se ona slagati s novim partnerima te zaključuje kako se “prirodno nameće se da bi to trebao biti Domovinski pokret”.
– Svakako s Možemo ne možemo slagati vladu – naglasio je Anušić te otkrio kao se u straci o tome već razgovaralo, a “je li netko preuzeo zadaću, to će odlučiti premijer”.
– Vidjet ćemo tko će s njima kontaktirati, tko će s njima razgovarati – kazao je Anušić, a iz njegovih riječi moguće je iščitati i kako to i ne mora biti Plenković, koji je s DP-om dugo u ratu, koji su dodatno zaoštrile Plenkovićeve tajno snimljene poruke s nedavnog internog skupa zagrebačkih HDZ-ovaca, tijekom kojega je DP optuživao za potporu teroristu Danijelu Bazuku, nazivajući Ivana Penavu i njegove ljude zlima i pokvarenima i poručujući kako suradnja s njima ne dolazi u obzir.
Na Penavu ne računaju
Poruke iz DP-a kako neće s SDSS-om također kompliciraju situaciju Plenkoviću, čija je glavna strategija proteklih godina bila upravo suradnja s nacionalnim manjinama i manjim strankama lijevog centra. Poruke iz DP-a kako s takvima ne mogu ne treba, međutim, uzeti zdravo za gotovo jer će odluku o tome s kim će pregovarati donijeti Predsjedništvo DP-a, koje će se sastati sutra. Proteklih tjedana u HDZ-u se moglo čuti kako na prvog čovjeka DP-a Ivana Penavu i njemu bliske članove ne mogu računati, ali da bi se neka kombinacija, zatreba li, mogla složiti iz dijela sklonijeg potpredsjedniku stranke Mariu Radiću. Radić, međutim, tvrdi da će stranka ostati jedinstvena, a ostane li pritom i pri stavu da nema koalicije ni s SDSS-om ni s Možemo, Hrvatsku bi mogli čekati ponovljeni izbori.