Novca ima i za dugu tehničku vladu, biznis želi pravu - što prije
Kad su prije nepune četiri godine u izbornoj večeri 5. srpnja 2020. objavljeni rezultati izbora za Hrvatski sabor, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković slavodobitno je konstatirao da “već sutra, od 9 sati nastavlja raditi za Hrvatsku”. Iste večeri jasno je naznačio i s kim se kreće u razgovore za formiranje saborske većine i Vlade.
Već desetak danas poslije, nakon što je Državno izborno povjerenstvo uručilo Uredu predsjednika Republike službene rezultate izbora zastupnika za Hrvatski sabor, predsjednik Zoran Milanović dao je premijeru Plenkoviću mandat za sastavljanje nove Vlade. Koliko će ovaj put potrajati faza postizbornih dogovora i kada je realno očekivati formiranje nove Vlade, ostaje vidjeti.
No, prije četiri godine izbori su se odvijali u okolnostima “koronakrize”, tek olabavljenog “lockdowna” i uvelike poremećene gospodarske aktivnosti koja je u konačnici rezultirali i oštrim padom BDP-a te godine.
Vakuumi nisu dobri
Premda i danas ne manjka neizvjesnosti (ovaj put rizici su ponajprije vezani uz geopolitičke napetosti), netom završeni parlamentarni izbori održani su u vrijeme povoljne gospodarske
Vlade, odnosno s tehničkom Vladom. Turistička sezona je pred vratima i ona ide svojim tokom neovisno o Vladi. Dakako, koliko god se čini da, u cjelini gledano, stvari mogu funkcionirati s tehničkom Vladom, gospodarstvenici zasigurno priželjkuju da se što prije složi nova zakonodavna i izvršna vlast koja može djelovati u punini svojih ovlasti. Dakle, uključujući i nove zakonske i druge inicijative za koje je potrebno više od tehničkih funkcija.
Jedan od procesa za koji je važno držati tempo je, primjerice, nastavak provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Nakon što je prošli tjedan povučena i četvrta tranša sredstava iz Europskog mehanizma za oporavak i otpornost, a istodobno je Bruxellesu upućen i zahtjev za petom, rekordnom tranšom (vrijednom 822 milijuna eura), usporedno se od početka godine radi i na ispunjenju zacrtanih indikatora za šestu.
Riječ je o ulagačkim projektima i reformskim mjerama čiji je izvršenje operativnim sporazumom smješteno u prvo polugodište 2024., a koji uključuju i određene zakonske promjene. U Vladi se nedavno moglo čuti da je nemali dio kriterija i za šestu ratu europskih sredstava već odrađen.
Prema operativnom planu, to uključuje ispunjenje 26 indikatora vezanih uz reforme i ulagačke projekte, kako bi početkom jeseni i taj zahtjev za isplatom bio spreman za slanje Bruxellesu.