Kad god pogledam Mamuticu, sjetim se mame koja ju je gradila
Od Amerike do Europe proširila se iskra studentskih prosvjeda koji bjesne već danima. Prosvjednici kritiziraju američku politiku prema Palestincima
Svaki put kada Marija Postružnik pogleda Mamuticu, a gleda je svaki dan, prisjeti se svoje mame, koja ju je gradila. Kada se govori o čuvenom Bloku 6 u Travnom, ime arhitektice Nevenke Postružnik, djevojački Mačela, nerijetko se izostavlja iako je njegov koautor uz nedavno nagrađenog Đuru Mirkovića.
Čižmek: Znala je jezike...
Samu zgradu nije potrebno posebno predstavljati. Gospođica grdosija duga je 240 metara i visoka 60, a izgledom se ne može mjeriti ni s jednom drugom građevinom u zemlji i šire. U njoj stanuje najmanje 5000 ljudi, što je populacija grada veličine Delnica, u 1169 stanova i šest ulaza velike Mamutice te još tri ulaza male, a u podzemlju i prizemlju je 256 garaža te 24 lokala. Trebala se zvati Tratinčica, no zbog veličine koja i danas izaziva strahopoštovanje stanovnici Novog Zagreba vrlo su joj brzo nadjenuli ime koje joj puno bolje stoji.
A Marija Postružnik i Mamutica gotovo su pa vršnjakinje. Kada je imala pet godina, s obitelji se preselila u Novi Zagreb i djetinjstvo je provela igrajući se na gradilištima budućih nebodera i zgrada u Travnom i Utrinama.
– Nekoć su kritizirali Novi Zagreb, nazivali ga spavaonicom, i to neopravdano. Dijete sam centra, ali u Utrinama sam se preporodila. Rasla sam kao i te zgrade. U njih se doseljavala gomila klinaca, svi su odrastali vani, u neprekidnoj igri, a na mjestu utrinske tržnice bila je velika udubina gdje smo se sanjkali – prisjeća se Marija.
Sa zgradom u Travnom, uz majku koja ju je gradila, spaja je i suprug. – Moj budući muž Luciano stanovao je upravo u Mamutici u vrijeme studija, kada smo se upoznali, pa sam ondje često boravila – smije se Marija.
O majci pak rado govori svima koji to žele. – Bila je osoba predana poslu. Voljela je arhitekturu. Pamtim njezin veliki radni stol sa skicama, papire s nacrtima polijepljene posvuda, rapidografe... Svima koji bi nam došli u goste, odmah je bilo jasno da u ovoj kući živi arhitektica. Linije koje je povlačila meni su izgledale savršeno, ali ona ih je crtala opet pa opet. Pazila je na svaki detalj – kaže. U vrijeme gradnje Mamutice dane je provodila na gradilištu. Njezini su je suradnici, domeće, jako voljeli i sve ih je poštovala, od šefa gradilišta do zidara. – I možda nije stizala sve ono što bi stizala majka domaćica, no osjećala sam njezinu bezuvjetnu ljubav, ništa joj nije bilo teško – ističe Marija.
Nevenka Postružnik Mačela rođena je 7. siječnja 1938. u Zagrebu. Završila je VII. gimnaziju 1956. i oslobođena je pisanog dijela mature zbog odličnih ocjena. Iste godine upisala je arhitekturu na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu, kako se tada zvao. Diplomirala je 1962. godine. Još kao studentici pružila joj se mogućnost studentske prakse u Finskoj, u Helsinkiju, gdje je radila u arhitektonskom birou, a ondje se upoznala s modernim skandinavskim pristupima u arhitekturi. Nakon fakulteta živjela je u Parizu i Tel Avivu, a 1968. zaposlila se u Industrogradnji, gdje je ostala do mirovine. Za tu je tvrtku gradila brojne zgrade u Zagrebu, Hrvatskoj, ali i u Iraku, Rusiji... U mirovini su joj najveća radost bili unuci Dario, Franko i Laura, a sudjelovala je i u natjecanju “Tko želi biti milijunaš”, gdje je osvojila 250.000 tadašnjih kuna. Napustila nas je 26. svibnja 2010. zbog bolesti.
Iz studentskih dana Nevenku Postružnik rado pamti arhitekt i urbanist Ivan Čižmek.
– Bila je bogomdana žena. Upoznao sam je kada sam iz Bjelovara došao na studij arhitekture, a okupljala je nas siromašne provincijalce. A jako puno znači kada dođete u veliki grad i naiđete na dobrotu poput njezine – prisjeća se Čižmek, koji je, među ostalima, projektirao novozagrebačka naselja Dugave i Sloboštinu. Jedna zgrada u Dugavama, njemu posebno draga, Nevenkin je projekt.
– Znala je sve jezike. Engleski je govorila s američkim akcentom, a znala je i francuski i ruski. To joj je dobro došlo kada je tadašnji direktor Industrogradnje Mate Čop dogovarao poslove u Rusiji. Njezino znanje jezika i obrazovanje uvelike su pomogli da Industrogradnja dobije mnoge poslove ondje – govori urbanist.
Ponos kvarta obilaze i turisti
Iz današnje perspektive urbanistička je važnost Mamutice, zgrade s kojom Nevenku najčešće povezuju, nemjerljiva. – Bilo je to razvojno vrijeme, kada se država brinula o svojim radnicima. Dobivali su stanove, odmarališta za odmor ljeti, pravo na vikendicu. Iz te perspektive valja promatrati i Mamuticu, koja je građena kako bi ispunila potražnju za stanovima radnika. U to vrijeme, kada sam crtao Dugave, Zagreb je trebao graditi 1000 stanova godišnje za radnike koji su stizali iz cijele bivše Jugoslavije – navodi Čižmek.
Marija Postružnik pak u Mamuticu i danas često svrati jer joj ondje stanuje prijateljica. U pet desetljeća, koliko promatra zgradu, ponos Travnog, ali i cijelog Zagreba, koju sve češće obilaze i turisti, nije se puno promijenila.
– Dobro se drži. Ima novu fasadu, nove stanare, no pokazala se izdržljivom, a odlično je podnijela i potres. A baš kao i nekoć, svi su zadovoljni kvalitetom stanova. I danas je ljudi vole kao što smo je voljeli mi, a igrajući se ispred Mamutice, sada odrastaju neka nova djeca, baš kao i mi nekad. Zajedništvo djece i susjeda u Novom Zagrebu još postoji – zaključuje ona.
Gospođica grdosija i danas se dobro drži, a igrajući se ispred nje, odrastaju nova djeca
Od Amerike do Francuske i dalje do Njemačke proširila se iskra studentskih prosvjeda koji bjesne već danima. Studenti kritiziraju američku politiku prema Palestincima i Pojasu Gaze te apsolutnu podršku Izraelu. Studenti uzvikuju: “Sram vas bilo, sramite se”, misleći na američke i druge zapadne čelnike koji već mjesecima podržavaju Tel Aviv, unatoč velikom broju poginulih palestinskih civila.
Šatori u kampusima
Američka sveučilišta i dalje su poprišta sve žešćih demonstracija protiv rata i gdje su stotine ljudi uhićene dok se interventna policija suočava s bijesnim studentima. Od Los Angelesa do New Yorka, prolazeći kroz Austin, Boston, Chicago, Atlantu, pokret američkih studenata s propalestinskom orijentacijom postao je značajan, budući da su prosvjedi organizirani na najuglednijim svjetskim sveučilištima poput Harvarda, Yalea, Columbije, Princetona... Novi sukobi između policije i propalestinskih aktivista izbili su na američkim kampusima, a neki dovode u pitanje oštre policijske metode korištene pri gušenju prosvjeda koji su se od prošlotjednih uhićenja na njujorškom sveučilištu Columbia još više intenzivirali. Tijekom posljednja dva dana policijske snage su na zahtjev uprave sveučilišta Emory u Atlanti i sveučilišta Texas u Austinu suzbile prosvjede, pri čemu su angažirane snage za suzbijanje nereda koje su koristile suzavce i elektro šokere. U suzbijanju nereda su sudjelovale i konjičke jedinice. Na sveučilištu Texas uhićeno je 60 ljudi. Na Columbiji, epicentru prosvjeda, sveučilišni dužnosnici ne mogu postići dogovor sa studentima da uklone šatorsko naselje podignuto u krugu sveučilišta u znak protivljenja izraelskoj ofenzivi u Gazi. Human Rights Watch i Američka unija za građanske slobode osudili su uhićenja i pozvale vlasti da poštuju slobodu govora. Republikanski članovi Kongresa optužili su uprave sveučilišta da su dozvolili zastrašivanje i maltretiranje studenata židovskog podrijetla te traže da sveučilišta ne dopuste da prosvjedi izbjegnu kontroli.
Studenti su jučer u Parizu zatvorili ulaze na prestižnom sveučilištu Sciences Po u znak prosvjeda protiv rata u Gazi, tražeći da sveučilište osudi postupke Izraela. Studenti su uzvikivali parole podrške Palestincima te su na prozorima i iznad ulaza u zgradu isticali palestinske zastave. Neki od njih nosili su crno-bijelu kefiju, koja je postala simbol solidarnosti s Gazom. Policija je u srijedu navečer udaljila prvu grupu studenata koji su blokirali Sciences Po, što su osudili političari s lijevog spektra.
Istodobno, njemačka policija uklonila je prosvjedni kamp u Berlinu, podignut da podržava Palestince i zahtijevajući prekid izraelskih napada na Pojas Gaze. Glasnogovornik njemačke policije rekao je da je oko 150 njezinih pripadnika stiglo na mjesto, gdje je postavljeno oko 20 šatora, u blizini zgrade njemačkog kancelara. Policija je priopćila i da je zabrana kampa objavljena preko razglasa.
Analitičari strahuju da bi se val prosvjeda studenata mogao proširiti dljem svijeta.
Istodobno, dok izraelska vojska čeka naredbu izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da pokrene vojnu ofenzivu na grad Rafah, iako nije bilo službene potvrde iz Egipta,
Studenti uzvikuju: “Sram vas bilo, sramite se”, misleći na američke i druge zapadne čelnike koji već mjesecima podržavaju Tel Aviv
očekuje se da će egipatsko izaslanstvo stići u Tel Aviv u nadi da će pogurati pregovore kako bi se postiglo primirje i oslobodili izraelski taoci koji se drže u Pojasu Gaze.
Čini se da će egipatsko izaslanstvo dobiti odgovor na prijedlog o oslobađanju desetaka izraelskih talaca u zamjenu za prekid vatre. Izraelski dužnosnici izvijestili su da je vlada u četvrtak, raspravljala o novom prijedlogu primirja, koji predviđa oslobađanje zatvorenika, prije očekivanog posjeta egipatske delegacije. Izraelski ministar financija Bezalel Smotrich još je jednom šokiraao svijet pozvajući na potpuno uništenje Pojasa Gaze, a izraelsku vanjsku obavještajnu službu (Mossad) da ubije čelnike Hamasa u inozemstvu.
Privremena luka spasa
U međuvremenu SAD su počele graditi pristanište u Gazi, projekt koji treba olakšati dostavu humanitarne pomoći na palestinski teritorij. Pristanište bi trebalo postati operativno početkom svibnja. U ožujku je predsjednik Joe Biden najavio da će američka vojska izgraditi privremenu luku na mediteranskoj obali Gaze za primanje humanitarne pomoći morskim putem. Izgradnja je dio napora da se izbjegne glad u palestinskoj enklavi koja je već pet mjeseci usred izraelske vojne kampanje protiv Hamasa, koja je opustošila maleni Pojas Gaze i gurnula njegovih 2,3 milijuna ljudi u humanitarnu katastrofu.