Eendjidikila da tulilwa po Zimbabwe nadi dje po – Geingob
PRESIDENTE Hage Geingob okwa ti eshi ounyuni wa taalela eshongo loCovid-19, ope na oilongo imwe tai mono unene oixuna koshinima eshi, unene tuu oyo ya tulilwa po eendjidikila.
Ongheeokwapulaopoeendjidikila da tulilwa po Zimbabwe di kufwe po, ta ti epangelo olo otali lalakanene eyambulepo leliko, oukumwe nonghalonawa yOvazimbabwe aveshe. “Omupresidente Emmerson Mnangagwa okwa kala ta longo noudiinini, ta lalakanene omalunduluko oo taa tula Zimbabwe mondjila yombili taikalelele noyeputuko. Onghene, eendjidikila odo tadi twikile odi li omhinge neenghendabala tadi ningwa kuZimbabwe oku eta oshilongo pomufika uli nanwa.”
Geingob edi okwe di popya moshipopiwa shaye osho a yandja komutumba woiwanahangano.
Eendjidikila odo da tuilwa po Zimbabwe kEhangano lOukumwe waEurope ( EU) oda tameka mo2002 sha landula omakuyunguto, omahepeko ovanhu unene tuu ava ve li kongudu yomhilameno moshilongo omo, nosho yo ovatoolinghundana ava tava lopota oinima ili omhinge nepangelo. Eendjidikila odo oda kwatela mo ekeelelo lokupa oshilongo osho oilwifo, ekukutiko lomaliko novanhu oohandimwe ova keelelwa va ende ko koilongo yaEU.
Geingob ta ti Namibia oku na yo olukeno leendjidikila dopaliko odo da tulila po oshiwana shaCuba.
“Fye ohatu twikile oku yambidida epangelo noshiwana shaCube, nonghene hatu pula opo eendjidikila odo oshiwana osho sha tulilwa po di kufwe po, pe he na omangabeko asha meendelelo,” Geingob ta ti. Omupresidente waNamibia ta ti, omolwa efimano lombili nekalakepo layo, Namibia oku na ohokwe nodjuulufi yoku mona efiku lediminafenepo nelongelo kumwe lihe na ondjele pokati kaUnited States of America naCuba. Geingob ta ti, moule womido 75 daka pita, oiwana yahangana oya kala yeli kalela onga oshiyuma nomukwateli komesho woufikepamwe noukumwe nopomafimbo madjuu oo a taalela ounyuni nonakwiiwa.
“Onghee natu longeleni kumwe natu naneneni kombinga imwe onga oigwana opo ashike hatu dulu okufindana noku tona ombuto yoCovid-19 eenghono, opo ashike hatu duleni oku hanga oilalakanenwe yeputuko tali kalelele noshoyo mouwa woku kaleka po ombili mounyuni nosho yo ounhu womunhu keshe –omulumenhu, omukainhu oshoyo okaana keshe mounyuni,” ta weda po. – Nampa