New Era

Oombahu dha iteyele mOndulunom­ongwa

- Victoria Kaapanda

Mwene gwomukunda Ondulunomo­ngwa, mos h i k a n d j o h o g o l o l o shUuvudhiy­a Anna Hango ota indile Uuministel­i wuunapya nuunimuna opo wu ka pombele omukunda gwawo, sho gwa ponokelwa koombahu.

Oombahu dhoka dhi li mumwe nomapathip­athi, taga lopotwa ga ponokele nokuhanagu­la uunamapya moshitopol­wa shaZambezi oshiwike sha zi ko, oge li natango momukunda Ondulu nomomgwa moshitopol­wa shaShana.

Omapathipa­thi ngoka oga li, ga ende nokunambel­a momukunda moka kehulilo lyomwedhi gwaJuli nuumvo.

“Omapathipa­thi ngoka oga li ga ende ombinga yimwe yomukunda, e taga nambele pevi. Oga li ogendji noonkondo, gamwe oga li ga tuka po omanga gamwe ngoka ga li ga loloka ga sile mpoka” Hango ta ti ngaaka.

Ta ti: “sigo onena ohatu mono omapathith­i momukunda gwetu, oondima odhi li po pepi.” Hango ta ti oye na uumbanda okulima omapya ge wo, oshoka otaya ihepitha, iilya otayi ka lika

po komapathip­athi. “Otatu indile uuministel­i

wuunamapya nuuniimuna wu tu kwathele opo wuye wu pombele omukunda gwetu omanga kuyele. Otwa li twa lombwelwa kutya oombahu dhoka dhali dha tuka po, odha li dha thigipo omayi ngoka ga tenduka,” Hango a popi ngaaka.

Hango ta ti, omapathipa­thi oganika oshiponga oshoka ngele oga iteyele mepya lyomuntu, ka yena sho taya likola mo.

Okwa popi ta ti okwa ninga ethimbo nuule ta ningi omayindilo ngaka, ihe natango oye li metegelele­lo.

“Onda popya nayo Omaandaha, ihe oya yamukula ndje kutya otaye ya. Ihe shika osha pumbwa okukandulw­a po omanga ku yele,” Hango ta popi ngaaka.

Mwene gwomukunda okwa ti, omapathipa­thi ngoka olwo lwotango taga ende mo momukunda gwawo, ohega uvile ashike kokule.

 ??  ?? Omapathipa­thi oga iteyela momukunda Ondulunomo­ngwa
Omapathipa­thi oga iteyela momukunda Ondulunomo­ngwa

Newspapers in English

Newspapers from Namibia