US ina hala Ngozi Okonjo-Iweala a kale omutse gwo-WTO
GENEVA — Onkambadhala yehangano lyomapingakanitho giipindi muuyuni – World Trade Organisation (WTO) okukonga omuleli omupe oyi li momalimbililo sho mEtitatu USA a li a tindi Ngozi Okonjo-Iweala a ninge omukuluntu gwehangano ndika. Aoambasanda ndatu dho-WTO odha li dha pewa oshinakugwanithwa shokumona ngoka ta pingene po Roberto Azevedo gwaBrazil, oya li ya tokola okukutha ominista onkulu yemona yaNigeria Okonjo-Iweala onga omukulunntu gwehangano ndyoka netokolo ndika olya li lya yambidhidhwa muuyuni.
Etokolo lyawo ndyoka lya tegel; ela okukolekwa kiilyo yo-WTO, olya eta pehulilo olukongo lyoomwedhi ine moka a li a taalelathana nominista yiipindi yaSouth Korea Yoo Myung-hee medhingoloko lyahugunina.
Omukuluntu gooambasanda ndhika okwa li a gandja etokolo lyawo kiilyo yo-WTO koshigongi sha li ko mEtitatu. Ashike USA okwa li a ti ye ina hala Okonjo-Iweala. Etokolo olya pumbwa okutaambwa ko, sha hala okutya kehe oshlyo shoWTO otashi vulu okukeelela ewuliko lye.
“Osheendo shimwe osha ti itashi yambidhidha Dr Ngozi nosha ti otashi tsikile okuyambidhidha ominista yaSouth
Korea Yoo. Osheendo shoka osho US,” omupopiliko gwoWTO Keith Rockwell osho a li a lombwele aatoolinkundana poombonge oonene dhoWTO moGeneva.
WTO okwa tula po oshiogongi tashi ka kala ko momasiku 9 Novemba opo ya potokonone oshinima shika, konima yomasiku sho Aamerica ya hogolola. Inashi yela mo nawa natango ngele iizemo yomahogololo otayi ka kala yin a m osha mwuliko lyaOkonjo-Iweala. Iilyo oyindji ngaashi China naUS oya tindi okupopya ngoka taya yambidhidha ashike iilongo yimwe yaAfrica, Caribbean nayilwe oya li ya popi kutya otayi yambidhidha Okonjo-Iweala. EU okwa li a taamba ko Okonjo-Iweala momasiku 26 Kotomba. Ashike oonzo ndatu odha ti Washington okwa hala Yoo gwaSouth Korea. Omwaka nguka ogwa li gwe yap o konima sho Azevedo a li a thigi po iilonga kuyele muAguste.
Okonjo-Iweala, okwa li wo a li omukuluntu gwoombaanga yuuyuni.
“Ondi wete kutya ondi shi okukandula po omaupyakadhi. Onda tseyika nawa onga omulundululi, hangame handi ipopi mwene. Onde shi ninga nombaanga yuuyuni nomoshilongo shandje woo,” osho Iweala a ti ngaaka.
Ngozi Okonjo-Iweala