Eehombo dounona vanini moCanada de linyengifa omitima dovaleli mounyuni
Oukadana omayovi moCanada ova hombolwa omanga inava wanifa omido 18. Omapakaapeko oo a ningwa osho a mona nokwa pulwa ovaleli mounyuni op ova ye mo eenyala moshinima omu.
Eedjapo dohombo oda yandjwa kounona voukadona veli 3,600 veli koshi yomido 18 va hombolwa kovalumenhu vakula pokati komudo 2000 no2018.
Ashike omuvalu ou okapambu ashike kanini okudja momangungo ounona ovo veli meehombo pamikalo da yooloka, da kwatela mo eehombo dopamufyuululwakalo nomaotekafano.
Momudo 2016, okwali kwa monika kutya moshilongo omo ounona veli 2,300 ova kala va otekwa oule womido mbali ile di dulife po, nopaveta yaCanada, ovanhu va kala pamwe oule womido mbali ile di dulife po ova talika k ova hombolafana paveta.
Omapekaapeko oo okuli kondje yomalalakano oshilongo osho sha kwatela komesho ekondjifo leehombo dounona kOiwanahangano, nosha hala ounyuni u xulifa po eehombo dounona pomudo 2030, Alissa Koski, umwe womovapekaapeki ta ti.
“Oshidjemo shomapekaapeko etu otashi ulike kutya Canada oku na oku ninga shihapu kuye mwene opo naye a hange osho ta pula shi lalakanenwe kounyuni,” profesa ou ta ti.
“Oku li po ta udifa kutya ounyuni nau xulife po eehombo dounona, omanga oshinima osho tuu shi sha efiwa koveta moCanada alishe,” Koski ta ti.
Ombelewa yovakainhu, oufikepamwe neyambulopo loitukulwa yokoushai moCanada oya ti otai longele kumwe noilyo yalo imwe opo va xulife po eehombo dafininikwa lo li andjakaneke ouyelele moshiwana.
“Otu shishi kutya ope na shihapu twa pumbwa okushi ninga, hatu shi ningi noikondo aishe yopapangelo opo tu xulife po omahepeko opaukashike kookanhu,” Marie-Pier Baril, oo e li hamushanga wepangelo ta ti.
Oshilongo osheli kalekela oshimaliwa sheemiliona C$80 million ($62.5 million), sha tulwa po nelalakano oku lwifa eehombo dounona mounyuni aushe, nosha kwatela komesho oshinyangandelwa shedina ‘Ounona voikadona kave shi ovafuko’.
Oukadona ovo hava hombolwa pefimbo lounona oveli moshiponga shoku fiya po ofikola noku ha mona elongo, oku kwatwa onghonga mohombo nomahepeko amwe, nosho yo oku mona oudjuu pefimbo lomateelelo molwaashi omalutu avo inaa kola.
Oveta moCanada oya yandja okaana kokakadona opo ka hombolwe pomido 16 ngee oke na epitiko lovakulunhu. Ashike eepelesenda 95 deehombo dounona moCananda kadi li paveta.
Mounyuni aushe ounona voukadona veli eemiliona 12 ohava hombolwa komudo keshe, eshi osha hala kutya keshe meesekond nhatu ohamu hombolwa okaana kamwe.
Ovashivinawa otava tangeneke kutya otashi dulika ounona eemiliona 13 vawedwa po, va hombolwe moule womido 10 dili komesho.