New Era

Eehombo dounona vanini moCanada de linyengifa omitima dovaleli mounyuni

-

Oukadana omayovi moCanada ova hombolwa omanga inava wanifa omido 18. Omapakaape­ko oo a ningwa osho a mona nokwa pulwa ovaleli mounyuni op ova ye mo eenyala moshinima omu.

Eedjapo dohombo oda yandjwa kounona voukadona veli 3,600 veli koshi yomido 18 va hombolwa kovalumenh­u vakula pokati komudo 2000 no2018.

Ashike omuvalu ou okapambu ashike kanini okudja momangungo ounona ovo veli meehombo pamikalo da yooloka, da kwatela mo eehombo dopamufyuu­lulwakalo nomaotekaf­ano.

Momudo 2016, okwali kwa monika kutya moshilongo omo ounona veli 2,300 ova kala va otekwa oule womido mbali ile di dulife po, nopaveta yaCanada, ovanhu va kala pamwe oule womido mbali ile di dulife po ova talika k ova hombolafan­a paveta.

Omapekaape­ko oo okuli kondje yomalalaka­no oshilongo osho sha kwatela komesho ekondjifo leehombo dounona kOiwanahan­gano, nosha hala ounyuni u xulifa po eehombo dounona pomudo 2030, Alissa Koski, umwe womovapeka­apeki ta ti.

“Oshidjemo shomapekaa­peko etu otashi ulike kutya Canada oku na oku ninga shihapu kuye mwene opo naye a hange osho ta pula shi lalakanenw­e kounyuni,” profesa ou ta ti.

“Oku li po ta udifa kutya ounyuni nau xulife po eehombo dounona, omanga oshinima osho tuu shi sha efiwa koveta moCanada alishe,” Koski ta ti.

Ombelewa yovakainhu, oufikepamw­e neyambulop­o loitukulwa yokoushai moCanada oya ti otai longele kumwe noilyo yalo imwe opo va xulife po eehombo dafininikw­a lo li andjakanek­e ouyelele moshiwana.

“Otu shishi kutya ope na shihapu twa pumbwa okushi ninga, hatu shi ningi noikondo aishe yopapangel­o opo tu xulife po omahepeko opaukashik­e kookanhu,” Marie-Pier Baril, oo e li hamushanga wepangelo ta ti.

Oshilongo osheli kalekela oshimaliwa sheemilion­a C$80 million ($62.5 million), sha tulwa po nelalakano oku lwifa eehombo dounona mounyuni aushe, nosha kwatela komesho oshinyanga­ndelwa shedina ‘Ounona voikadona kave shi ovafuko’.

Oukadona ovo hava hombolwa pefimbo lounona oveli moshiponga shoku fiya po ofikola noku ha mona elongo, oku kwatwa onghonga mohombo nomahepeko amwe, nosho yo oku mona oudjuu pefimbo lomateelel­o molwaashi omalutu avo inaa kola.

Oveta moCanada oya yandja okaana kokakadona opo ka hombolwe pomido 16 ngee oke na epitiko lovakulunh­u. Ashike eepelesend­a 95 deehombo dounona moCananda kadi li paveta.

Mounyuni aushe ounona voukadona veli eemiliona 12 ohava hombolwa komudo keshe, eshi osha hala kutya keshe meesekond nhatu ohamu hombolwa okaana kamwe.

Ovashivina­wa otava tangeneke kutya otashi dulika ounona eemiliona 13 vawedwa po, va hombolwe moule womido 10 dili komesho.

 ??  ??

Newspapers in English

Newspapers from Namibia