Omukulupe a dipaa nomukonda
Omukulupe womido 61, oo a li omupolifi ashike paife oku li mopenzela, okwa kwatwa po eshi a dipaa omulumenhu mukao womido 54, e mu twa nomukonda.
Nakufya oye Amon Natanael wopOkatope moshitukulwa shaHangwena. Oshiningwanima eshi osha ningwa Etivali komatango lwopotundi 18h00. Opolifi oya koleka oshiningwanima eshi. Omupopiliko wopilifi Inspector Kaume Itumba okwa hokolola kutya Natanael okwa li tava tanguna nomulumenhu weedula 61 ou oye e li omufekelwa, efimbo lokomatango popepi nongeshefa yedina Onawanawa i li momukunda wavo Okatope. Pefimbo leenhangu, omufekelwa okwa pweya mo omukonda noku twa Natanael. Itumba okwa ti Natanael konima eshi a tuwa okwa falwa koshipangelo kEngela, nefiku tuu olo okwa tuminwa koshipangelo shakula shaShakati opo ngeno a ka mone epango lopaunamiti lomeendelelo, ashike mupya munene okwa xulifila mondjila. Nakulonga oushada okwa kwatwa po efiku tuu olo noku li kodolongo yaHangwena nokwa teelelwa a ka holoke momhangu yaHangwena oshivike eshi. Ovakwapata vanakufya ova shiivifilwa efyo laye nomakonakono opolifi otaa twikile.
Iizemo iipe yomapekaapeko go-HIV mo-DRC tayi gandja etimaumbwile lyokumonika epango
Okwa dhimbululwa ongundu yaantu oyendji ye na ombuto yo-HIV moDemocratic Republic of Congo (DRC), ihe omalutu gawo oga tona ombuto ndjoka oonkondo kugo gene inaaya ya kepango. Shika osha etela aanongononi etimaumbwile kutya epango otali ka monika. Omakonaakono ngaka oga mono aantu ya thika poopelesenda 4 ya humbata ombuto yo-HIV mo-DRC, ye na omalutu taga sindi ombuto ndjoka pwaa na elongitho lyomiti. Muuyuni, aantu ye vulike kopelesenda yimwe nayo oye li monkatu ndjoka wo.
Shika otashi vulu okutalika ko onga ompito onene yomapekaapeko gekongo lyomuti nenge epango epe opo ku ponokelwe ombuto ndjika hayi eta oAids, aapekaapeki taya ti ngaaka.
“Tango sho twa mono uuyelele tau zi momakonaakono getu, otwa li twa haluka, ashike otwa li wo twa nyakukwa,” Mary Rogers, omunongononi ngoka a kwatela komeho omapekaapeko ngoka ta lombwele o-BBC ngaaka.
“Shika ope na ompito tashi ti shika oshinima tashi vulu okupangwa,” ta ti ngaaka.
Iizemo yomapekaapeko mbyoka ya li ya nyanyangidhwa mokambo kuunamiti ko-eBioMedicine, oya li ya tala iizemo yaantu mboka ya lumbu no-HIV pokati koomvula 1987 no2019.
Osipana yaakonaakoni oya li ya kwatela mo aanongononi ya za kokampani yokunduluka omiti dhepango yedhina Abbott, Univesity yedhina Protestante au Congo, Johns Hopkins, US National Institute of Allergy and Infectious Diseases, noUniversity of Missouri - Kansas City. Dr Rodgers, omukuluntu gwoprograma yomakonaakono goombuto moAbbott, okwa ti ongundu ndjoka yi li mo-DRC oyo onene ya monika moshilongo shimwe, yi li pokati koopelesenda 2,7 noopelesenda 4,3. Opelesenda yimwe ya monika moCameroon oya li wo ya tongololwa onga tayi vulu okukala nombuto pwaa na omiti dhepango.
“Shika inashi monika nale, olundji opelesenda ashike yimwe yaantu ye na o-HIV tayi vulu okulwitha ombuto ndjoka paushitwe.”
Ngashiingeyi, aantu oyendji ye na ombuto yo-HIV oye na okukutha omiti esiku kehe opo ya kondjithe ombuto ndjoka. Inapu tseyika natango nawa kutya aantu mbaka ya monika mo-DRC ohaye shi pondola ngiini okulwitha ombuto paushitwe. Ashike Dr Rodgers okwa ti euvoko nkene ongundu ndjika hayi vulu okukala nombuto yaa wetike nenge tayi ulike onshona otashi ka kala sha simana.
Ashike okwa tsu omuthindo kutya open a ompumbwe yomapekaapeko ga gwedhwa po, ye ta ti wo open a omapekaapeko ga ningwa monakuziwa taga ulike kutya ongundu yaantu mbaka ohayi ende tayi kanitha egameno lyawo sho omukithi gu uka pombanda.
HIV oye ya momakutsi guuyuni moomvula dho1980s. Oya kwata aantu oomiliona 76 okuza momimvo ndhoka, naantu oomiliona 38 otaya lumbu nombuto ndjoka ngashiingeyi, Abbot ta ti ngaaka.
Okwa itaalwa kutya omidhi dhawo odhi li mwaashoka hashi ithanwa DRC ngashiingeyi, nomopaife oya dhenga unene aakiintu ye li miilongo yaAfrica lyomutenya.