SA ote likundu a pitike ovakainhu va hombolwe kovalumenhu vahapu
EEMHATA odi li poshitaafula moSouth Africa, oshiwana novatotiveta tave li kundu ngeenge ovakainhu moshilongo omo nava pewe oufemba opo va hombole ovalumenhu vedulife puumwe.
Oshikondo shoikwameni moshilongo omo osha eta onhotwaveta yatalululwa poshitaafula omwedi ou omo oshinima eshi nasho sha kwatwa mo. Ngeenge oveta ei oya i moilonga otashi ti ovakainhu Ovasouth Africa otava ka pitikwa opo va dule oku hombolwa kovalumenhu vavali ile ve dule po. Mongaha ovalumenhu ovo ashike va pitikwa va hombole ombada moSA. Oshiwana osha pewa fiyo omuJuni oku yandja omaliudo asho moshinima eshi. Ashike nande ongaha onhotwaveta ei oya eta eemhata da kwata moiti meumbo lopashiwana nokosocial media.
MEtivali, Ganief Hendricks wongudu yoAl Jama-ah eehombo datya ngaho otadi ka ngwangwaneka ounon. “Dilaadila ashike okaana ka dalwa pamukalo watya ngaho, otaku ka pumbiwa omakonaakono mahapu oDNA opo ku talike kutya xe olye,” ta ti.
Ashike umwe womovaleli voDA Natasha Mazzone okwa ulika Hendricks omunwe, ta ti ota tuku ovakainhu. “Mounyuni ou wexumokomesho, oshi fifa ohoni oku pwilikana omunhu a tulwa po onga omukalelipo woshiwana ta popi oinima yoilengifa ya tya ngaho. Ounyuni owa huma komesho,” Mazzone tati. Meenghundafa a ninga noshikundaneki shoeNCA, omuleli woAfrican Christian Democratic Party, Kenneth Meshoe okwati otashi ka kala shidjuu ngeenge omukainhu umwe a kala ‘teli yakulwa’ kovalumenhu vatatu, ovo tashi dulika vaka kale ve mu pumbwa moufiku umwe. “Eshi otashi ka eta opo ovalumenhu vakale tave li pumu mumwe shaashi keshito, ovalumenhu ova kodi,” Meshoe ta ti.
KoTwitter vamwe itava ti oshinina eshi kashi li pamufyuululwakalo wOshiafrica. “Kendabala oku dilaadila onga omusamane omutivali utale kutya otashi ku udifa ngahelipi.”
Omupresidente wehangano loSA National Christian Forum, Bishop Marothi Mashashane, okwa ti oshinima eshi oshipwe, no inashi udika monale momifyuululwakalo dOvaafrica.”
“Ombiibeli otai ti, oku itavele mohombo yoludi eli osho etimba, eshi oshe li fa ashike nohombo yovanhu vena oukwatya woukashike koo okanhu welifa. Onghene inatu efa nande nande oku yambeka eehombo domaludi oo,” omubiishofi ou ta ti ngaho. Ashike omapekaapeko oo a ningwa koshikundaneki shoTimesLIVE komalungula otaa ulike kutya eepelesenda dovahoololi dili 39.32, omanga eepelesenda 43.67 tadi popile opo ovakainhu va pewe oufemba woku li hombola voo vene.
Oshinima shovakainhu tava hombolwa kovalumenhu vahapu poshikando shimwe kasha pe mounyuni. Moilongo ngaashi Nigeria, Kenya, Tibetans, Nepal, moitukulwa imwemoChinanomonooliyaIndiaoyo oilongo omo ya dililikwa mounyuni hamu kala omukainhu umwe ena ovalumenhu vahapu.
MoNigeria, omukainhu okwali hava kala meumbo limwe novalumenhu nhu vaye, ashike eshi oveta ei ya talululwa omukainhu umwe oha kala teli yakula tai komaumbo ovalumenhu vaye, pamalufo.
MoIndia nomoTibet omukainhu umwe oha dulu oku hombolwa kovalumenhu va fika puvahamano, shamwa ashike ovamwainaafana. MoKenya kamu na naana oveta oyo tai tai yandje oufemba komukainhu opo va hombolwe kovalumenhu vahapu, ashike kamu na yoo oveta oyo tai va indike oku shi ninga, onghee ovakainhu vamwe tava hombolwa kovalumenhu oovavali.