Omamanya ga adhika moSouth Africa kage shi okawe
EPANGELO lyaSouth African olya tseyitha kutya omamanya ngoka ga eta opo aakwashigwana omayovi ya mbombolokele kokamukunda kamwe moshilongo moka kageshi okawe. Omawe ngoka oga li ga monika tango komusita gwiimuna moshitukulwa shaKwaZulu-Natal. Shoka osha eta opo aantu omayovi ya matuke nokumbomboloka yu uka kokamukunda kedhina KwaHlathi, hoka ke li konyala ookilo 300 okuuka kuuninginino waJohannesburg.
Ihe konima sho kwa ningwa omakonaakono, aanongononi oya mono kutya omawe ngoka kage shi okawe, ihe ogo oshikwamina shomawe goquartz crystals, shoka shi na ongushu onshona noonkondo okuyelakanitha nokawe.
“Omakonaakono ngoka ga ningwa oga ulike kutya omamanya ngoka ga monika kage shi okawe,” omushangwa gwepangelo tagu ti.
Omawe ngoka oga li ga adhike moshitopolwa shoka shi na aantu oyendji oohepele mo-SA.
Oshinima shika osha uvitha nayi aakwashigwana oyendji mboka taya nana nondatu omolwa iiyemo kaayi li nawa noluhepo moshitopolwa. Oyendji oya li ye uvite kutya ndyoka olyo eyamukulu lyoku ya kutha monkalo yoluhepo moka ye li.
“Ngele oshinima shika okawe, otandi ka landa egumbo lyandje, e t ndi fala aanegumbo yandje kefudho,” osho gumwe gwomwaamboka ya mbombomboloka a lombwele aatoolinkundana. “Ngame otandi ka landa ohauto yandje, e tandi yi kokalaba ndi ka tyapule,” omugundjuka gumwe ta ti.
Ashike aanongononi oya mono kutya pehala mpoka pwa adhika omamanya ngoka ihapu kala naaanaa okawe, naashika osha ka kwashilipalekwa sho kwa ningwa omakonaakono.