New Era

Ozondekuro­na zOtjiÞiro kazeri mo Namibia porwe

- Kae MaÞunÿu-Tjiparuro

Ozondekuro­na zOtjiÞiro Otjindjand­ja kazeri mo Namibia uriri nu ngwari wina mo Tjauana, o South Africa, Togo, Cameroon no mahi yarwe mouparanga wouye.

Nu tjeri nao otja tjinga peri, ovaheka avehe vo ndjembo, ndinondi mu muwo mu muna ovakwatera vo mahi wo wo zo nganda ngeri omahi omakutuke no meri kuramene kuwo oyeni, okutja mapetja otjiposa tjo TjiÞiro Otjindjand­ja no Tjisuta otjo tjingi tjo viwa¿a nu katjisere oku yandera po ma tiasaneno no ma tiero ya vevari uriri.

Munao imba mbaihamisi­wa, kutja ve turira pi ku ndinondi, owo vewira kehi yo Ruteto Orutenga ro Matjangwa wo Mihoko Omikutasan­e, oyo nge kwizika ousemba ohomonena wo ku ritiera.

Ozondekuro­na nÿeri ozongwater­a zo mahi wo zo nganda pendje na Namibia, otjo zonarupa tjingetjo mapetja ozohoromen­de zao ohepero wina okurira orupa na kangamwa otjihungir­iro.

Okutja ozohoromen­de azeembari ya Namibia no yEhi rOvandoitj­i zasere kutja okuza ko mautiro za tara ko kutja epu indi oro tjingi tjo viwa¿a poo omahi no ku tiasana no van a rupa no nÿero varwe, tjimuna ozohoromen­de zo zondekuron­a nÿeri mo mahi wo zo nganda.

Imbwi oumune wo zo ndekurona zo TjiÞiro Otjindjand­ja mo Tjauana, o South Africa na Namibia, oku tuurungira motutu twazo two zo ngondjero zazo mepu indi, muro mu muna o Botswana Society for Nama, Ovahereroa­ndOvamband­eru

(BOSNOO), Ovaherero Descendant­s Foundation RSA no Ovaherero and Ovambander­u Genocide Foundation (OGF).

Ozondekuro­na mo mahi yeyatu inga, Otjauana, o

South Africa no Namibia, oumune imbwi zeundja mo ma zemburukir­o wo kombunda yo zo mbura o 119, Omuniovita vio 1904, Samuel Maharero, tja hanga ovita tjiyari 12 ku Rozonÿu,

1904, ndari erero Oritjaine.

Posia ngunda imbwi amburi owatjiri, nandarire otja kozo veta zouye, ozohoromen­de azeembari ya Namibia no yEhi rOvandoitj­i, ze pata omatwi no ze kawondja ko murungu oku tomba ozoveta inÿa. Mena ro zo nÿero zazo ozeni, za rondera pu pa rondera ondjou mbapa oku Þizira epu no tjiposa ihi kuzo ozeni azeembari.

Otjo tjiposa tjaso ozeni kuzo ozeni, tji tjiheri ongendo kouye auhe.

Munao Oruyano rwa Pamwe (Joint Declaratio­n) otju ru hina omaheya kaparukaze tjinga aru ha wongata ozondekuro­na azehe.

Nu ku nao otji ruri otji¿a tjazo ozeni.

Ohoromende ya Namibia kanaa iripe oku kuramena po oviwa¿a via Tjuana na South Africa mbiri ovikwatera vio mahi omerikuram­ene ndoovazu ovio kavina kurikurame­napo ovini poo no kuhina via yandja ousemba wo ku kuramenwap­o po nu wina no kuhina orupa ro zo horomende zavio.

 ?? Omuperende: Kae MaÞunÿu-Tjiparuro ?? Ozondekuro­na ohomonena…Zo TjiÞiro Otjindandj­a, Justus Muinjo, no muyaruke ombara Kaumue Maharero, po ma yambero wa Tsau mo 2003.
Omuperende: Kae MaÞunÿu-Tjiparuro Ozondekuro­na ohomonena…Zo TjiÞiro Otjindandj­a, Justus Muinjo, no muyaruke ombara Kaumue Maharero, po ma yambero wa Tsau mo 2003.

Newspapers in English

Newspapers from Namibia