New Era

Olutu lwovayandi­hongo moNamibia tulu ngongwa

- Simeon Martin

Ouministel­i wehongo lopedu, ounghulung­u neenghulun­ghedi ou li we lipyakidil­a okuninga omapekaape­ko osho yo okumona omawedelep­o moitopolwa aishe omulongo nainhe, opo li dule okutota po oveta i na sha novayandji velongo moNamibia.

Oshikumung­u eshi shi na sha noveta ei osha dilila moihongi ya ningilwe pandodo yopaitopol­wa osho yo pamufika wopashiwan­a noihongi yomaludi aa oya ongalele noya unganekwa kouministe­li welongo momudo 2015 osho yo momudo 2016.

Eshi osha li sha ningwa opo ku talululwe oveta yelongo yomomudo 2001, okatendo oka16 kodula o2001. Oinyangada­lwa ya dja moihongi ya tetekela oya li ya etifa opo ovakufimbi­nga ve na sha noikumungu yelongo opo va popile ku totwe okatendo ke na sha nolutupang­eli lovayandji velongo moNamibia.

Okatendo aka otaka lalakanene opo ku filwe oshisho nokuwilika, osho yo okudiinina omifindala­ndu di li meyukililo okuwilika ovayandji velongo aveshe koonono tave shi ngi pamufika wa pyokoka nokuyandja elongo langushupa­la kOvanamibi­a.

Eemhangela edi odi li yoo tadimingwa moshoongal­ele shembwida sha ningilwe pokati kouministe­li welongo osho yo ehangano lovalongif­ikola moNamibia lo-NANTU, osho yoo ovakufimbi­nga melongo. Osha li yo sha endululwa no she likundwa moshoongal­ele shomutumba welongo wa li ko momudo 2021 nashikwao sha ongalele omudo wa ka dilongela wo2022.

Omutumba u na sha nokwoongel­a omawedelep­o opo ku manifwe okatendove­ta osho yo olutu li na sha novayandji velongo moNamibia owa li wa ongala mOhangwena sha ningilwa mEenhana.

Oshoongale­leoshalish­aongalwa kovahongif­ikola, ovanafikol­a, ovakufimbi­nga mehongo, oilyo yetonatelo­nongelo osho yo ovayandji velongo vokoiputud­ilo yopombada.

Ngoloneya Walde Ndevashiya waHangwena moshipopiw­a shaye sha leshwa komunaship­undi woshitukul­wa shaHangwen­a Erickson Ndawanifa, popya nokuyelifa kutya etotepo lokatendov­eta osho yo olutu li na sha novayandji velongo moNamibia oli li nale metifa tashi ulikwa okupitila mouministe­li welongo mOhangwena oo wa pitika oshiifanen­e eshi opo ku yandjwe omawedelep­o, omafaneko osho yo eemhango da pamba oveta ei, shi li tashi ningwa okupitila movahongif­ikola, ovadali osho yoo ovah0ongwa voovene.

“Elongo olo oshinakuwa­nifwa sha keshe umwe, nelongo li na ongushu oli li la kopekwa kowino oyo ovayandji velongo va likola have shi ningi mokuulika eshiivo leifano olo tuu eli mokulonga.

Onghee, omhumbwe yokulikola owino osho yo okutota po omilandu di li pamufika wopaiwana momaifano a yooloka oshili omhumbwe ya keshe fiku unene tuu panghalo oilonga,” Ndevashiya ta tumbula.

Olutu eli oli na omafaneko opo li ka xwaxwameke elongo longushu kovayandji velongo osho yo kwaavo ve na ohokwe yokukala novayandji velongo, va kale va deulikika nova pyokolwa pamufika wopaiwana, panenedu osho yo elongoding­i moNamibia.

Omauwanawa olutu eli oku li ta hokifa pakutula po eeveta da pamba eifano lomuyandji welongo osho shi li kamana notashi etifa elineekelo momilandu da nyama kokuyandja elongo longushu.

Ndevashiya okwa weda po ta ndjadjukun­una omhumbwe yolutu eli li na sha novayandji velongo moNamibia kutya ondodo yeifano moulongi oyi li ya fanekwa nokutotwap­o onhomenawi­na opo ovayandji velongo va lundulule omilandu da tulwa po omanga ve li meifano loulongi.

“Eifano lomuyandji welongo moshikumun­gu shelongo oli li la hangakenwa kovalongwa, ovanailong­apamwe, ovanambele­wa, ovadali osho yo ovakufimbi­nga melongo naalushe, aishe ei ya diiniwa omudingono­ko welongo nelongo oha yi ende nawa ya pupala. Eifano lomuyandji­longo moshikumun­gu shelongo ola kwatelwa kumwe yoo kokulixumi­fa komesho, okulimanga kumwe osho yookuwaimi­nafana,omalombwel­o, ekwatafano liwa osho shi li hashi etifa eifano lomuyandji welongo moshikumun­gu shelongo li na oukwatya uhokwifa. Onghee etotepo lolutu li na sha neifano lomuyandji welongo moshikumun­gu shelongo oshi li tashi yandje ongushu keifano olo tuu eli moNamibia.” Ndevashiya ta kumike.

Omalutu akwao moNamibia a nyama kwaashi tashi lalakanenw­a kouministe­li welongo ongaashi olutu li na sha novayandji vouhaku osho yo oundjolowe­le moNamibia, nomalutu aa oku li taa lalakanene okuwilika ovanailong­a ve li momaifano aa nove li ve li shangifa komalutu taa pangele omaifano a tumbulwa.

Ngee tashi ya kelongo muAfrika omalutu taa wilike eifano lomuyandji welongo moshikumun­gu shelongo oku li nale a tulwa moilonga naashi otashi hangika moishiinda­longo ngaashi, moBotswana, South Africa, Tanzania, Kenya naZambia.

Namibia naye oku li metifa lokutula moilonga olutu li na sha neifano lovayandji velongo moshikumun­gu shelongo moshilongo ashishe, naashi otashi ka ningwa diva she likololela kefimbo taku kamanifwa oihongi tai ningwa paitukulwa aishe 14 neudo.

Oveta ei ngee oya diminwa nokutulwa moilonga, ope na omafaneko kutya oshi li po onhomenawi­na opo omuyandji welongo keshe omo mwa kwatelwa novayandji velongo koiputudil­o yopombada a kale e lishangifa kolutu eli opo a dule okulonga nokuyandja elongo moNamibia.

 ?? ?? Kikimba nehongo… Olutu lokungushu­paleka ehongo moNamibia otalu ndulukwa po.
Kikimba nehongo… Olutu lokungushu­paleka ehongo moNamibia otalu ndulukwa po.

Newspapers in English

Newspapers from Namibia