Zlatna srma spaja vekove!
Vesna Manitašević ručno pravi haljine, suknje i anterije kakve su nosile srpske dame pre sedam vekova
Beograđani su osetili dah 14. veka u prestonici, a donela ga je Vesna Manitašević (57) iz Velike Hoče na Kosmetu u svojim narodnim nošnjama!
Ona je jedna od 10 žena u Srbiji koja plišem, zlatnim i srebrnim nitima srme spaja vreme vladavine cara Dušana i ovu 2018. godinu, ručno praveći autentične haljine, suknje i anterije kakve su nosile davno zaboravljene srpske dame.
- Dugo se bavim tim starim zanatom - ručno rađenim rukotvorinama. Ove nošnje koje sam donela iz Velike Hoče i prikazala ih nedavno Beograđanima izrađene su od pliša, a izvezene su zlatnom i srebrnom srmom. Nas desetak žena, okupljenih u Udruženju „Jefimija“, pravimo sve to živeći u nadi da će se prodati. Za jednu nošnju treba nam dosta vremena. Čitavih osam meseci! Ručna je izrada i posao zahteva odlične oči, ruke, ali i kičmu. Po četiri dana dnevno provedemo radeći. Osim nošnji, na razbojima tkamo ponča, šalove. Svaka žena ima svoj „sektor“. Neka plete, neka tka, a neke prave nošnje. Imamo sve aktivnosti - otkriva nam detalje Vesna.
Prema njenim rečima, one su imale sačuvane drevne modele koje su nosile njihove prababe, bake, majke i tako su nastavile tradiciju čuvanja modela, baš onakvih kakvi su bili u 14. veku.
- Ima kupaca. Ali malo. Nošnja ne može da se nosi u svakoj prilici. Kupuje se za venčanja i druge slične svečanosti. Svako nađe neku namenu, a poštujemo kupčeve želje - pravimo suknje, bluze, haljine, anterije. Dakako, uz to ide i nakit - minđuše. Ova izložba u Beogradu bila je dobra. Manekenke su bile obučene u naše rukotvorine. Srećna sam zbog toga. S druge strane, muka je da dođemo u prestonicu i da se vratimo u Veliku Hoču. Put je skup, neizvestan. Prolazimo kroz desetine albanskih sela. Sada je mirnije u odnosu na ranije - priznaje Vesna.