MESTO SA KOJEG SE VIDE ZVEZDE!
KAKO SU BEOGRADSKE OPŠTINE DOBILE IME - ZVEZDARA
Naš serijal o tome kako su beogradske opštine dobile ime nastavljamo i ovog vikenda, pričom o Zvezdari. Za razliku od Vračara i Palilule, za koje postoje različita tumačenja kako su ponele današnja imena, za Zvezdaru se zna da je dobila ime po opservatorijumu. No krenimo redom.
Zvezdarsko brdo je do tridesetih godina prošlog veka bilo poznato kao Veliki Vračar. Brdo je bilo pošumljeno četinarskim i listopadnim drvećem, zbog čega je bilo jedno od omiljenih izletišta Beograđana. Često su ga zvali i Baba Ružin kraj.
Na inicijativu Milana Nedeljkovića, profesora Univerziteta u Beogradu, na vrhu brda je 1932.
podignuta astronomska opservatorija. Profesor je ubrzo postao i direktor opservatorije, koja je od prvog dana bila toliko fascinantna Beograđanima da su kraj u kojem se nalazila počeli da nazivaju Zvezdara, po zvezdarnici. Kompleks opservatorije je 2001. proglašen za spomenik kulture.
Kada su 1952. godine u čitavom Beogradu ukinuti reoni, područje današnje opštine podeljeno je na Stari Đeram i na Zvezdaru. Desetak godina kasnije ti delovi grada su spojeni, a Zvezdari su pripojena naselja Mirijevo i Veliki i Mali Mokri Lug.
Osim po Zvezdarskoj šumi i opservatorijumu, Zvezdara je čuvena i po najdužoj ulici u gradu, ali i u celoj Srbiji. Trasom kojom se sada prostire Bulevar kralja Aleksandra, koji se nekad nazivao Bulevar revolucije, išla je rimska Via Militaris - Vojna ulica. Kasnije je taj put nazvan Carigradski drum. Bio je najvažnija saobraćajnica Balkanskog poluostrva, koja je spajala tadašnji Singidunum (Beograd) sa Carigradom (Istanbulom). Carigradski drum je tokom 19. veka pretvoren u ulicu, koja se prvo zvala
Sokače kod Zlatnog topa, zatim Markova ulica, Fišeklija, da bi tek pred kraj
19. veka bulevar je dobio naziv po kralju Aleksandru Prvom Obrenoviću, čije ime i danas nosi.
Dok je opština Zvezdara dobila ime po opservatorijumu, postoji nekoliko tumačenja kako je naselje Mirijevo dobilo ime. Taj naziv se p r v i put pomi-
nje za vreme vladavine Turaka, u katastarskom popisu muškog stanovništva Beograda i okoline za period 1476-1566. godine. Turci su, naime, vodili evidenciju ko je platio dažbine. Prema drugom izvoru, smatra se da je na teritoriji Mirijeva zaključen mir između Turaka i Austrijanaca, i to uz čin rukovanja i reči: „Evo mir.“Postoji i verovanje da ime potiče od turske reči „mirija“, što znači dažbine u naturi, koje su u to vreme plaćali seljaci okolnih sela.
Nekadašnje Mirijevo se nalazilo na mestu današnjeg Sportskog centra „Olimp“. Kako je tuda prolazio carigradski put, Turci su često svraćali i pljačkali stanovnike. Tražeći mir, meštani su se preselili na mesto današnjeg Mirijeva, koje je tada bilo pod gustom šumom. Mirijevo je kroz vekove imalo više imena: Mirine, Miranovac, Mirjevci, Miranje, Milijevo, Milijero, Mirova, Miriova i Miria-nebel, u vreme kada je Mirijevo bilo čisto
nemačko selo.