Prvih 100 godina prijateljstva sa SAD
Imali smo ga i Prvom svetskom ratu, kada je brod američkih dobrovoljaca došao da se bori na strani Srbije, zatim u Drugom svetskom ratu, kada su borci Draže Mihailovića pomogli u najvećoj operaciji spasavanja američkih vojnika iza neprijateljskih linija i izvukli 500 avijatičara Amerikanaca. Operaciji u Srbiji poznatoj kao „Vazdušni most“, a u SAD kao „Halijard“. Bilo ga je i neposredno posle Drugog svetskog rata kada su SAD, predvođene Trumanom, a potom Ajzenhauerom, milijardama dolara pomagale Jugoslaviji da stane na noge i da ne postane lak plen za agresivni sovjetski blok, sa kojim je već bila raskrstila.
HVolivudska prva liga defilovala je kasnije Festovim crvenim tepihom - Kopola, De Niro, Harvi Kajtel, Piter Fonda, baš kao što su na „Beogradski džez festival“dolazili sve sami velikani – Djuk Elington, Majls Dejvis, Sara Von, Bi Bi King
erujete li da je JAT bio prva evropska kompanija koja je kupila čuvene „boinge 737“, najprodavanije civilne avione u istoriji?! Eno ih na Surčinu, i danas lete! I u centru Beograda je veliki i lep trag vekovnog srpsko-američkog prijateljstva, predivna palata Univerzitetske biblioteke, koju je podigao Endrju Karnegi, američki kralj čelika. Dobrotvor na čijem nadgrobnom spomeniku piše: „Ovde počiva čovek koji je umeo da se okruži ljudima pametnijim od sebe“. Na, kraju, da li ste znali da je SAD, od 2001. godine, u projekte pomoći Srbiji uložila milijardu dolara?
Dakle, hoćemo li biti dovoljno mudri, kao što je bio Karnegi, da krenemo u obnavljanje starog i sjajnog prijateljstva, koje je dokazano nebrojeno puta, a na ovom mestu evocirano tek kroz nekoliko istorijskih scena?
Da li će biti zrelosti da se bombardovanje Srbije iz 1999. u kojem je Amerika učestvovala zajedno sa još 18 članica NATO, prepusti kolektivnom sećanju i večnom pamćenju kao događaj koji nam se nikada ne čvrste sme ponoviti, veze. ali koji ne sme da razori stogodišnje
Ugodini, kada rešava svoje važne istorijske poslove, Srbija mora da bude snažna i razborita i da uvek ima na umu bogato nasleđe vekovnog savezništva s Amerikom. Naše dve zemlje već isuviše dugo ne gledaju na ovu tradiciju kao na bogatstvo, kojim malo koje zemlje mogu da se pohvale. Ova godina pruža priliku da se sa tim prekine i da dve stare države, dva stara prijatelja, vrate svoje odnose na nivo kakav je bio pre tačno jednog veka, u vreme velikog predsednika Vudroa Vilsona i njegovog ličnog prijatelja Mihajla
Pupina. Dvojica velikana bila bi ponosna na nas. Baš kao i neki naši naslednici za sto godina.