PAKAO IZ TANJIRA
Srpski paradajz zamenili smo albanskim, i to proklijalim, pa umesto da se sladimo domaćim jabučarem, iz paradajza sa naših tanjira izviruju proklijale semenke.
Iako se u našoj zemlji paradajz tradicionalno gaji, samo tokom prošle godine iz Albanije smo uvezli 13.778 tona paradajza, i to očigledno daleko lošijeg kvaliteta nego što je onaj što stiže sa srpskih njiva. O tome svedoči i naša čitateljka koja je bila u pravom čudu nakon kupovine paradajza u jednom velikom trgovinskom lancu.
- Tokom uskršnjih praznika htela sam da obogatim trpezu, pa sam prvi put tokom ove sezone pazarila omiljeno povrće svojih ukućana. Naravno, ja sam bila svesna da taj paradajz nije potpuno prirodan, od naših seljaka, jer je još rano za tako nešto, ali nisam mogla ni da naslutim šta ću videti kada sam ga presekla. Zelene klice su virile na sve strane i sama je sreća što sam to bacila na vreme, pre nego što su se deca toga dohvatila - ispričala je Ana M. (37) u neverici.
Ana nije jedina koja je dala popriličnu svotu novca da bi jela paradajz kad mu vreme nije. Isto tako, srpskoj javnosti je poznato da se u našim prodavnicama i kad paradajzu vreme jeste, nažalost, ne mogu kupiti stare tradicionalne sorta paradajza i da nam trgovci pretežno prodaju hibride iz uvoza kontrolisano prskane dozvoljenim sredstvima.
Predrag Radojević, poljoprivrednik i kolekcionar starih sorti paradajza, otkrio je za „Alo!“da se paradajz koji nam dolazi iz uvoza bere kad je samo malo rumen.
Umesto da se sladimo domaćim jabučarem, iz paradajza sa naših trpeza izviruju proklijale semenke
- To što se dogodilo vašoj čitateljki sa paradajzom uopšte me ne čudi. Ti plodovi su ubrani ko zna gde i ko zna kad, držani su verovatno desetak dana u nekom spremištu na niskoj temperaturi, pa su onda gurnuti u proces bržeg sazrevanja na višoj temperaturi i zatim su „okupani“etiolom da dobiju lepu crvenu boju. Zbog takvog tretmanasemenka se prevarila i tras, preko noći je svaka pustila svoje klice, a ona kad je rasekla plodove, naišla je na nimalo lep prizor - objašnjava Radojević i dodaje da se plodovi paradajza, u zavisnosti od toga koliko daleko treba da putuju, beru u raznim fazama nedozrelosti, kao i da međunarodni transport, razne carine, inspekcije, dozvole, političke i trgovačke odluke mogu neku pošiljku zaustaviti u mestu i na nekoliko nedelja.
- Mnoge domaće proizvođače veliki trgovinski lanci ucenjuju količinom robe, rokovima otplate i cenom po kojoj proizvodi mogu da se prodaju. Zbog toga možete svakodnevno da vidite voće i povrće koje je u stanju raspada, a i dalje stoji na rafovima, nije vraćeno proizvođaču. Živimo u generalno osiromašenoj zemlji, a uslovi za poljoprivrednike nisu laki - objašnjava on.