JELISAVETA NAČIĆ, PRVI GLAVNI ARHITEKTA SRPSKE PRESTONICE Njeni tragovi su svuda po Beogradu
Projektovanjem škole, bolnice, trga, privatnih kuća i stanova iza sebe je ostavila ne građevine, već lepotu
Dekorativno barokno stepenište od zelenog kamena koje i danas krasi Kalemegdansku tvrđavu sa strane francuske ambasade, raskošna Osnovna škola „Kralj Petar Prvi“pored Saborne crkve, prvi paviljon za tuberkulozne bolesnike, prva kružna peć, ali i prva planski zidana zgrada u Beogradu dela su Jelisavete Načić, prve žene arhitekte u Srbiji i prvog glavnog arhitekte prestonice.
U vreme kad je samo sedam odsto žena u Srbiji bilo obrazovano, ta hrabra i mlada Beograđanka završila je fakultet i projektovala mnoga kapitalna zdanja u predratnom Beogradu.
- Jelisaveta Načić je imala samo 22 godine kada je postavljena za crtača - tehničkog pripravnika u Ministarstvu građevine. Posle položenog državnog ispita, 1902. godine počinje da radi u Inženjersko-arhitektonskom odseku beogradske opštine kao prvi gradski arhitekta. Već na početku karijere postiže zapažen uspeh i osvaja treće mesto na konkursu za izradu idejnog rešenja za projekat crkve u Topoli kažu u „Milenijum timu“i dodaju da je njen prvi projekat u Beogradu bio izvođenje radova na uređenju Malog Kalemegdana, prema nacrtu čuvenog arhitekte Dimitrija D. Leka.
Jelisaveta je imala 27 godina kad je projektovala Osnovnu školu „Kralj Petar Prvi“i kada je, prema mišljenju stručne javnosti, pokazala svoj neosporni talenat.
- Škola je u to vreme imala električno osvetljenje, grejanje, toalete, svečanu salu, gimnastičku salu i bila je veliki i ambiciozan projekat, pravo remek-delo arhitekture. Ovo zdanje ostaće upamćeno i po tome što je u njemu odigrana prava košarkaša utakmica u Beogradu. Prva bolnice za tuberkulozne bolesnike u Srbiji takođe je njenih ruku delo. Projektovana je u okviru kompleksa bolnica na zapadnom Vračaru i imala je veliku terasu za sunčanje pacijenata. Nažalost, oštećena je u Prvom svetskom ratu, a odmah nakon rata i porušena - objašnjavaju u „Milenijum timu“i napominju da je projektovala i prvu kružnu peć i druga postrojenja za izradu opeke u Prokopu, srušene tokom Prvog svetskog rata.
Prema njenim nacrtima građena je i prva dvospratna zgrada sa radničkim stanovima. Stanovi su bili jednostavni i funkcionalni sa jednostavnim fasadama. Ta zgrada postoji i danas u ulici Đure Đakovića.
Gotovo sve što je Jelisaveta stvorila - stvorila je u Beogradu. Osim njenih raskošnih kuća, crkava i drugih građevina u prestonici, na opštini Stari grad postoji ulica koja nosi njeno ime.